Povratnici u dobojska naselja Pridjel, Ševarlije i Potočani, kao i stanovnici Mravića i Matuzića u Doboj Jugu, protestnom šetnjom preko međuentitetskog mosta na rijeci Bosni još su jednom ukazali na činjenicu da teški kamioni, prevozeći kameni materijal za gradnju autoputa na trasi Koridora Vc, svakodnevno uništavaju most. Traže da se poštuje maksimalna nosivost mosta, pojačaju policijske kontrole i dobiju garancije od investitora i izvođača radova da će most u slučaju oštećenja biti saniran.

Već dva mjeseca je ovaj most preko Bosne, nosivosti 30 tona, izložen prekomjernom opterećenju teških kamiona.

„Nekad bude 80, 100 tona. Jedno vrijeme će moći taj most. On će izdržati i mjesec i dva, ali kako imamo informaciju, tri miliona kubika treba da prijeđe“, kaže Ferhat Osmanbegović, predsjednik Savjeta MZ Ševarlije.

Edin Delić ističe da nisu protiv izgradnje koridora Vc, ali da se mora naći neko rješenje da budu svi zadovoljni.

Uprkos činjenici da je, prema građevinskoj dozvoli, nosivost mosta 30 tona, dio struke smatra da ona može biti i veća.

„Sve dok mi ne dobijemo grancije da će to biti propraćeno određenim ugovorima u smislu oštećenja, mi nećemo izmijeniti nikakve znakove jer štitimo, naravno, i naše građane u povratničkim naseljima, a i građane na području općine Doboj Jug“, poručuje načelnik Mirnes Tukić (SDA).

Jasmin Bučo, direktor izvođača radova, navodi kako je cijeli koncept da što manje koriste postojeću infrastrukturu, odnosno da je što manje uništavaju: „Nekih šteta će morati biti. Naravno, to će se sve do kraja projekta popraviti i vratiti u stanje koje je bolje od onoga koje smo zatekli“.

Projekti otvaranja kamenoloma za potrebe izgradnje autoputa na području Federacije uglavnom su nailazili na probleme. Prije 20 godina Smail Hasanbašić je sa sličnim projektom zaustavljen, kaže, u Ministarstvu privrede ZDK-a. Niko nije imao sluha da to shvati, govori on: „Iza nas je brdo sa milionima kubika, samo deset kilometara od autoputa“.

Da je Hasanbašić uspio otvoriti ovaj kamenolom, most bi bio pošteđen, a iz Federacije ne bi, na ime kupovine kamenog materijala, u drugi entitet otišlo pedesetak miliona maraka.

Više u prilogu FTV-a.