Finska je počela krčiti šume koje se nalaze nadomak njezine granice s Rusijom kako bi tamo mogla postaviti 200 kilometara dugačku i tri metra visoku ogradu s bodljikavom žicom na vrhu, piše The Washington Post. Finska se dala u gradnju jer više nije sigurna da će Rusija voditi računa o sigurnosti njihove granice. "Finski su graničari procijenili da se na dijelu istočne granice zbog novonastalih sigurnosnih okolnosti mora sagraditi barijera", rekao je u srijedu voditelj projekta Ismo Kurki. Finska je prošle godine najavila da su njezini graničari osmislili plan za izgradnju ograde.

Finska, Estonija, Latvija, Litva i Poljska planiraju izgraditi 1245 kilometara dugu ogradu koja će njih i Europsku uniju odvojiti od Rusije i Bjelorusije, a neke su od tih zemalja već krenule s radovima na segmentima ograde. Latvija je 2021. najavila da će na svojoj granici s Bjelorusijom sagraditi 506 kilometara dugačku ogradu, Litva je na svojoj granici s Bjelorusima već počela graditi 498 kilometara dugačku ogradu, a Estonija je ubrzala fazu planiranja 114 kilometara dugačke ograde na svojoj granici s Bjelorusijom. Poljska je u novembru 2022. godine objavila da na svojoj granici s Kalinjingradom planira izgraditi 2,4 metra visoku ogradu s bodljikavom žicom na vrhu. Poljski vicepremijer i ministar odbrane Mariusz Błaszczak nedavno je objavio fotografije na kojima se može vidjeti da se ta ograda već podiže.

Spomenute su zemlje u ovaj projekt krenule jer je Rusija prije više od godinu dana izvršila invaziju na susjednu joj Ukrajinu koja se u međuvremenu pretvorila u brutalni rat.

Cijeli njihov pothvat neodoljivo podsjeća na Željeznu zavjesu, 6.920 kilometara dugačku kolekciju raznih barijera koje su tokom Hladnog rata bile granica između komunističkoj Istoka i kapitalističkog Zapada. Dio te barijere bio je i Berlinski zid, čiji je pad u konačnici doveo do pada komunizma u centralnoj i istočnoj Europi te ponovnog ujedinjenja Njemačke.

Klaus Dodds, profesor geopolitike na Fakultetu Royal Holloway Univerziteta u Londonu, rekao je da se na spomenutu barijeru može gledati kao na "zavjesu od bodljikave žice".

Svih pet europskih zemalja koje ili planiraju početi graditi ogradu ili je već grade rekle su da se brinu da strane vlade ilegalnim migrantima omogućuju da dolaze na njihov teritorij ili da će to napraviti u budućnosti.

Neke su od tih zemalja planove za ograde stavile u pogon nakon što je Bjelorusija 2021. sebi pozvala migrante te ih potom "proslijedila" zemljama članicama Europske unije s kojima graniči. The Washington Post navodi da je bjeloruski diktator Aleksander Lukašenko tako odgovorio na sankcije koje je EU nametnuo njegovoj zemlji.

Finska, Estonija, Latvija, Litva i Poljska žele što prije podići ogradu prema Rusiji i Bjelorusiji jer strahuju da bi Rusija mogla pokušati napraviti isto što je Lukašenko napravio 2021. godine.

Finsko-ruska granica dugačka je 1.338 kilometara te predstavlja najdužu granicu koju neka EU zemlja ima s Rusijom. Finska je vlada, međutim, odlučila da stavljanje ograde duž cijele granice nije isplativo. Finci se nadaju da će se 404 miliona dolara vrijedna ograda koja bi trebala biti kompletirana do kraja 2026. godine u konačnici pokrivati 15 posto finsko-ruske granice. Fincima je najvažnije da ogradu postave na jugoistoku zemlje kod postojećih graničnih prijelaza.

Nakon što je Rusija prošle godine naredila djelomičnu mobilizaciju rezervista, Finska je Rusima značajno otežala dobivanje viza za ulazak u zemlju. Ismo Kurki kaže da je promet na rusko-finskoj granici trenutno nizak.

Finski su dužnosnici rekli da ogradu žele izgraditi kako tu zemlju ne bi zadesila migrantska kriza koju je Lukašenko prouzročio na granici njegove zemlje i Europske unije, odnosno Litve, Latvije i Poljske. "Fizička je barijera nužna u situacijama velikih migracija. Ona usporava i usmjeravanja kretanja velikih masa ljudi koje se tada oforme", rekli su finski graničari. "Čak i ako ljudi zaobiđu ogradu, ona ih je svejedno usporila te vlastima omogućila da upravljaju situacijom", dodali su graničari.

Osim što će podići ogradu na svojoj granici s Rusijom, Finci će sagraditi i cestu za patrolna vozila te instalirati sistem kamera za nadzor.

"Berlinski je zid razmontiran 1989. godine i to je Europi omogućilo da na svoje granice gleda kao na mjesta bez trzavica", rekao je Klaus Dodds te dodao da sve upućuje na to da se tvrde granice vraćaju u Europu. "U pogon se stavljaju ograde s bodljikavom žicom, dronovi i nadzorne kamere. Europa se utvrđuje", dodao je profesor geopolitike.