Ustavni sud Bosne i Hercegovine stavio je 2. marta privremeno van snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda, saopštila je Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda BiH.

Pravni ekspert Muharem Cero za Hayat definisao političke ciljeve i razloge za ovako upornu namjeru RS-a da uvede imovinu naše države u svoj pravni sistem.

"Jasno je da je odluka Suda u svakom slučaju isprovocirana, iznuđena prije svega medijskim djelovanjem a velikom mjerom ona je kompenzacija za suspenziju koju je izrekao visoki predstavnik Christian Schmidt", konstatovao je Cero, pa dodao:

"Međutim ima tu drugi značaj. Nalog za suspenziju nije dovoljna osnova za tužilaštvo."

Kaže da se ne može identificirati ko je odgovoran, pa se pretpostavlja odgovornost svih poslanika u Skupštini RS-a.

"Sada se ne može vidjeti ko je izvršio to djelo, ali sve vodi ka Upravi za imovinsko-pravne i geodetske poslove RS-a", kaže Cero.

"Imamo i izjavu Stevandića koja pokazuje strah od mogućeg djelovanja Tužilaštva BiH. On je rekao da se mora iznaći način kako bi se zaštitila lica koja su prenosila imovinu i počinila krivično djelo. Čini mi se da se stvara bitno drugačija klima u pitanju neprovođena odluka Ustavnog suda i definiranju lica koja su kriva za to", smatra Cero.

Dodaje kako je odluka Suda definitivno isprovocirana od strane visokog predstavnika.

"Ona je iznuđena, a suspenzija koju je produžio visoki predstavnik Schmidt nedovoljna je da bi se prepoznalo djelovanje suda. Ustavni sud se više puta nije oslonio na nalog visokog predstavnika", zaključuje Cero.

Po prvi put Ustavni sud izriče i prihvata zaštitnu mjeru u predmetima državne imovine.

"Sve vrijeme ove odluke su predmet spora i njoj je suprostavljenja koncepcija kola dolazi iz RS-a, a koja osporava BiH. Radi se o jednom projektu koji ima cilj da promijeni ustavno-pravni karakter BiH i da promijeni ustavno-pravni karakter po mjeri državne zajednice. Isti onaj model na kojem je nastajala i nestajala posljednja zajednica, to jeste Srbija i Crna Gora. To bi bio prvi korak, a drugi bi bio udar na BiH na način disolucije", kaže Cero.

Nada se da će Međunarodna zajednica ovaj problem prepoznati da bi se ovo pitanje riješilo u Parlamentu BiH.

"Institucije to moraju riješiti odnosno Parlament. Postoji mogućnost, ali ne vjerujem da će nametanjem Međunarodna zajednica išta postići. Nisam siguran da postoji politička volja da se to dogodi u Parlamentu barem ne u ovom tenutku. Ono što nije riješeno 17 godina neće se ni sad riješiti. Mislim da bi stvari uozbiljilo podnošenje krivičnih prijava, podizanje optužnica i sankcionisanje onih koji nisu poštovali odluke Ustavnog suda", smatra Cero.

Dodaje kako je ovo je siva zona u kojoj politički ciljevi i kriminal plešu zajednički ples.

"Siguran sam da se neće sada 27. marta usvojiti. Ne znam šta će Ustavni sud, to jeste da li će biti popunjen, da li će popuniti nedostajuće mjesto, da li će RS popuniti mjesto Miodraga Simovića. Silne su igre oko državne imovine, ma koliko političari bili deklarativni, mnogo veći učinak ovih dana ima medijsko fokusiranje na ovaj problem", zaključio je Muharem Cero.