-Svakodnevno bošnjački političari bliski SDA i Demokratskoj fronti optužuju visokog predstavnika Christiana Schmidta kako je svojim odlukama blokirao Federaciju BiH, onemogućio uspostavu vlasti u ovome entitetu, posve ignorirajući realnost koja se zove Vlada Fadila Novalića te da u posljednje četiri godine uopće nije bilo izabrano vodstvo ovoga entiteta, piše za Večernji list BiH Zoran Krešić, medijska perjanica Čovićevog HDZ-a, te nastavlja:

-Najbolji demanti takvih manipulacija je činjenica da je upravo Schmidtovim odlukama izabrana Lidija Bradara za predsjednicu Federacije BiH, a Refik Lendo i Igor Stojanović za dopredsjednike, što nije bio slučaj u razdoblju od 2018. do 2022. godine.

Iznimno je usklađen ovaj politički unitaristički narativ koji se tjednima nastoji nametnuti, a sve u cilju kako bi se Federacija BiH pretvorila u bošnjačku državicu u kojoj Hrvati nemaju nikakvu ulogu. Najjasniji od svih do sada bio je donedavni pulen SDA koji je zbog afera koje je proizvodilo paraobavještajno podzemlje napustio ovu stranku. Ali tek kada je zloporaba tog represivnog aparata došla njemu glave. To je predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić, koji je doslovno ucijenio međunarodnu zajednicu za potporu prenoseći identične teze koje otprije plasiraju kadrovi SDA. - Mi nećemo u vlast ako Schmidt nametne formiranje vlasti. Ne želimo da nas nametne visoki predstavnik. Želimo pravila. Nećemo sudjelovati u vlasti ako Schmidt eliminira Lendu iz glasovanja ili bilo koga drugog.

Ako ga eskivira službenim tumačenjem zakona, to može. Privremeno tumačenje za nas nije rješenje - rekao je čelnik SBiH. No, njegove riječi potpuno su identične porukama njegova bivšeg stranačkog kolege Refika Lende. - Ako (Schmidt) promijene pravila i ta pravila postanu stalna kao u Ustavu, mi ćemo to prihvatiti. Ako je to privremena odluka, to nije dobro. Ako to bude stalna odluka, kao Ustav, zakon itd., onda mi to moramo prihvatiti - kazao je Lendo dodavši da u tom slučaju SDA neće imati puno izbora. To zapravo sugerira kako postoji prešutna suglasnost značajnog dijela bošnjačkih stranaka koje zagovaraju mogućnost preglasavanja u vodstvu Federacije BiH prigodom biranja mandatara ili pak nove Vlade Federacije BiH. Efendić zagovara da "većina" u obama domovima, a to su Bošnjaci, presuđuje oko izbora vlasti. No, takvo što bilo bi prihvatljivo samo kada bi bošnjačke stranke i birači prestali birati predstavnike drugih dvaju konstitutivnih naroda, kao i predstavnike nacionalnih manjina, koji se u BiH maskiraju kao ostali u Domu naroda FBiH.

Dovoljno je pogledati Klub ostalih pa se vrlo jednostavno može zaključiti kako se radi o Bošnjacima koji se počesto lažno izjašnjavaju kako bi se našli u tome klubu. Više od polovine Srba u Domu naroda također biraju bošnjačke stranke, trenutačno petoricu Hrvata te cijeli bošnjački Klub. Posve je onda logično da i u Domu naroda sustavom manipulacija, prijevara i lažnoga izjašnjavanja imaju natpolovičnu većinu. Sada se pokušava napraviti korak dalje pa da se u vodstvu Federacije BiH, kod predsjednika i dvoje dopredsjednika, omogući preglasavanje. To je glavni zahtjev prema visokom međunarodnom predstavniku i oko toga su suglasne čak i pojedine stranke unutar probošnjačkoga političkog bloka koji predvodi SDP BiH.

Čak bi to moglo dovesti do toga da se nakon ovih izbora dogodi salto mortale te najvažnije hrvatske političke stranke posve izbaci iz vlasti, a tamo, primjerice, budu SDP i SDA. Upravo su elementi zaštite konstitutivnih naroda ključne odrednice Washingtonskog, a poslije i Daytonskog mirovnoga sporazuma. Svaki pokušaj narušavanja tog daytonskoga načela otvorio bi opasnu spiralu koja bi bila vodila potkopavanju stabilnosti zemlje. Bio bi to signal i vlastima Republike Srpske koje, za razliku od ovih hegemonističkih inicijativa bošnjačkih stranaka, stalno inzistiraju na separatističkim idejama. Zato bilo kakvo rješenje, ako ga poduzme međunarodna zajednica, ne smije narušiti formulu čiji je sastavni dio uloga triju konstitutivnih naroda, zaključuje Krešić.