ANALIZA VLADE VURUŠIĆA: Kina je od Rusije preuzela mjesto druge velesile, ali joj ne odgovara Putinov potpuni poraz u ratu

Ruski mediji s ushitom pišu da će "Kina uvijek štititi leđa Rusiji", a Putin je pristao koristiti kineski juan kao platežno sredstvo i u odnosima s drugim državama, ne samo s Kinom.

  • Svijet

  • 22. Mar. 2023  22. Mar. 2023

  • 1

Piše: Vlado Vurušić (Jutarnji list)

Završio je trodnevni "povijesni" posjet kineskog predsjednika Xi Jinpinga Rusiji. Zbrajaju se dojmovi i postavljaju pitanja što bi iz toga moglo izaći.

Prema onome što se tri dana događalo u Moskvi, ovaj susret bi stvarno mogao biti prekretnica, u prvom redu u poziciji i položaju dvije države na međunarodnom planu. Ožujak 2023. godine mogao bi biti zapamćen kao vrijeme kada je Kina od Rusije preuzela štafetu najvažnije "istočne" velesile i predvodnika u izgradnji "novog svjetskog poretka", a Rusija je prešla na stepenicu niže i tek je kineski pobočnik ili, kako se to voljelo govoriti u hladnoratovskom žargonu, mlađi brat. Putinova je Rusija pokretanjem rata u Ukrajini izgubila mjesto prve velesile ili alternativu Zapadu za koje se tvrdilo da joj se Putin, nakon raspada SSSR-a, vratio ili, kako se voli reći, "podigao je s koljena". Ne, Putin je priznao Xijevu prednost,

ŠTA JE KINESKI MIROVNI PLAN?

Ruski mediji s ušitom pišu da će "Kina uvijek štititi leđa Rusiji", a Putin je pristao koristiti kineski juan kao platežno sredstvo u odnosima s drugim državama, ne samo s Kinom. Sjetimo se da je pokušao početkom rata natjerati Europu da mu plaća u rubljima, pa se to nekako izjalovilo. Xi je pokazao da je Kina ta država koja bi u toj novoj podjeli i montaži "višepolarnog svijeta" bila predvodnica "druge strane" u suparništvu sa Zapadom koji predvodi SAD. Zapad je svojom politikom trn u oku i jednima i drugima, pa su se oko toga našli. Peking stoga dozira Putina, ali to daje dojam Moskvi da je s Kinom u ravnopravnom položaju, što je zapravo iskrivljeni pogled. Ne, i Pekingu Putin treba u toj "borbi" za ostvarenje "višepolarnog svijeta", odnosno suprotstavljanje, kako kažu, američkoj, zapadnoj, dominaciji. U pozicioniranju sebe kao vodeće velesile Kina je Rusija nužna kao velika nuklearna sila, nepresušno vrelo energetskih i mineralnih resursa te - nemojmo ni to zanemariti - s puno praznog (životnog) prostora. Zato je Xi Jinping prelomio: Kini ne odgovara Putinov poraz u Ukrajini zato što bi to značilo da je Zapad ojačao. Rusija bi u tom slučaju mogla ući u područje političkih turbulencija i nemira, pa i mogućeg svrgavanja i pada Putina, a to Peking ne želi. Prvo, zato što ga sada imaju u šaci, a drugo, pretpostavka s koje polaže jest da bi možda na njegovo mjesto ponovno mogao doći netko poput Borisa Jeljcina i Rusiju "zaokrenuti" prema Zapadu, čime Kina gubi partnera, a Zapad je time gura uza zid. nepresušno vrelo energetskih i mineralnih resursa te - nemojmo ni to zanemariti - s puno praznog (životnog) prostora. 

S druge strane, ne želi ni Putinovu pobjedu jer bi onda on ojačao i ponovno povećao apetit na globalnoj sceni. Kini svakako odgovara da se obje strane iscrpljuju. Xi je s Putinom razgovarao o Ukrajini - kako kaže kremaljski glasnogovornik Dmitrij Peskov, ta je tema uzela čak četiri sata razgovora - i obojica su se izložila da je "kineski mirovni prijedlog" prihvatljiv, iako nitko konkretno ne zna što on zapravo sadrži jer u onome što je izašlo nema, recimo, ni govora o tome da se ruska vojska mora povući s okupiranih područja. Znači li to da Kini, a time i Rusiji, odgovara neki zamrznuti sukob, koji stalno visi nad glavom da se obnovi?

Rusija nikada nije bila u podređenom položaju, pa je zanimljivo kako će se snaći u novoj ulozi, pogotovo kako će prihvatiti kremaljsku elitu koja je svojedobno stala uz Putina jer su htjeli da situacija i pozicija Rusije na globalnom planu budu kao u vrijeme hladnog rata, pa zato nakon kratkotrajne romanse početkom 21. stoljeća zapadno-ruska ljubav nije potrajala. Putin je mislio da Zapad želi učiniti od Rusije drugostupanjsku regionalnu velesilu, a sada će to postati, ali s Kinom. Valjda su izračunali što im je povoljnije. Kako bilo, Kina i Rusija trebaju jednu drugu ako misle izmijeniti sadašnju "geostratešku konfiguraciju" svjetskih odnosa, bez obzira na to što to ipak više znači braku iz računa ili partnerstva u kojem se jedni drugih pribojavaju. Ne, Kina je ekonomski, demografski, a sada i politički u prednosti pred Rusijom koja je, pak, "osuđena" na Kinu. Rusija čini samo dva posto svjetske ekonomije, a Kina oko 18 posto i nije izolirana, ni zatvorena. Moskva je zbog agresije na Ukrajinu, misleći da će u tri dana trijumfalno svojim tenkovima izbiti na granice strašene Europe, spalila sve mostove prema Zapadu, pogotovo prema Europi kojoj kulturološki, geografski i strateški pripada, te se dragovoljno samoizolirala od svog prirodnog okoliša, ostavši i praktični i faktički bez ijednog saveznika u tom dijelu svijeta. To je Kina objeručke prihvatila, ali, kako kažu analitičari, ipak sa sviješću da je svojedobno primila pakete i uvrijede od Rusije dok se "zvala" SSSR koji je izigravao starijeg brata kojim je čak imala nekoliko ozbiljnih oružanih sukoba uz granicu krajem 60-ih. . Za neke Rusija tako postaje kineski vazal i "sirovinska baza" kineske ekonomije. Kini, doduše, ne odgovara jaka Rusija, ali ni slaba, nego ona koja nema kamo nego tražiti njezinu pomoć, odnosno biti ovisna o njoj. Kako je sadašnja ruska elita odlučila da neće biti Europa nego samo Azija, jer se sama dovela u tu situaciju, to savršeno ide na ruku Kini i njezinoj ambiciji glavnog američkog sugovornika i suparnika.

KINA IZMEĐU RUSIJE I ZAPADA

Najgora noćna mora koja bi mogla pogoditi Moskvu jest da se o njoj i rusko-ukrajinskom ratu dogovaraju izravno Washington i Peking, a ne, kako to u Kremlju misle, Moskva i Washington. Recimo da je Kina u ovom trenutku najveći kupac ruske nafte, plina i ugljena, ali po znatno nižim i povoljnijim cijenama od onih po kojima ih je Rusija prodavala Europi. Naftu, primjerice, Kina kupuje po cijeni koja je niža od "plafona" koji je odredila EU. Kina ipak pazi na Rusiju i Putina. Ne, isto tako, Peking ima jake trgovinske odnose sa Zapadom te pazi da ne prijeđe linija koja bi izazvala Zapad da i protiv njih uvede sankcije. Naime, iako Kina ima veliki izvoz na Zapad, ipak ovisi o zapadnoj tehnologiji. Njemački ekonomski institut (Institut der deutschen Wirtschaft Köln - IW) konstatirao je da Kina jako ovisi o Zapadu te da bi joj se sankcije ipak naudile jer čak 53 posto tehnologije uvoze na Zapad. Samo na uvoz mikročipova u 2021. godini Kina je potrošila 433 milijarde američkih dolara. Od toga je 23 posto uvezla iz zapadnih zemalja, a ako se tu pribroji uvoz iz Tajvane, brojka raste na 68 posto. Kina bi došla u velike probleme i zbog nedostatka hrane. Prema podacima IW-a, Kina na Zapadu kupuje 77 posto svinjetine, 70 posto kukuruza, 66 posto pšenice, od čega 52 posto iz SAD-a i Kanade, te 56 posto ostalog mesa. Kini Rusije treba i zbog svega očitijeg jačanja Zapada i na području Tihog oceana gdje Peking također smatra da ima neka prava i očekivanja. Tu su vojno-politički savez Australije, Velike Britanije i SAD-a (AUKUS), jačajući suradnje Južne Koreje i Japana, odnosno Filipine kao važnu regionalnu zemlju tog područja ponovno okrenuli svoj brod prema američkoj vezi.

Kako će se ovo novo antizapadno partnerstvo odraziti na ruske odnose s Indijom i Vijetnamom, koji su "zakleti" neprijatelji Kine, vidjet ćemo uskoro.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...