Peti opći izbori u Bugarskoj u dvije godine, koji će se održati u nedjelju, vjerojatno neće prekinuti dugogodišnje političke turbulencije, što znači da će enigmatični predsjednik Rumen Radev opet ispasti glavni pobjednik. Bugarski predsjednici uglavnom imaju samo ceremonijalnu funkciju, ali potpuni nered među bugarskim strankama u posljednje dvije godine znači da bivši pilot MiG-a 29 i šef zračnih snaga sad igra golemu ulogu u imenovanju tehničke vlade, premda to može imati velike posljedice za vanjsku politiku te članice NATO-a tijekom ukrajinskog rata, prenosi Jutarnji list.

"Ali koji je njegov plan? Je li Radev antikorupcijski borac ili proruska marioneta? On je skliska, svestrana osobnost koju treba odrediti, ali nitko ne sumnja u ambiciju tog 59-godišnjaka da ostane i vuče konce", postavlja pitanja, a potom i odgovara portal Politico.

Rumen Radev bio je slabo poznat prije nego što je izbio na scenu i pobijedio na predsjedničkim izborima 2016. godine. Tad su ga nominirali bugarski socijalisti, koji su nasljednici bivših komunista povezanih s Moskvom. Izgradio je svoj brend na aeromitinzima na kojima je u borbenom avionu izvodio akrobacije koje zaustavljaju srce. Ali iako je u javni život ušao bez ikakva iskustva, brzo je pokazao znatnu političku spretnost i sklonost ka sporovima visokog profila.

Dvije glavne rivalske skupine koje se bore za prevlast na nedjeljnim izborima predvode njegovi osobni protivnici: Bojko Borisov iz stranke desnog centra GERB i Kiril Petkov koji predvodi novopečenu koaliciju antikorupcijskih stranaka Nastavljamo promjene i Demokratska Bugarska. Anketa Politica stavlja obje skupine na potporu od 26 posto, što čini vrlo vjerojatnim da će moć ponovno biti koncentrirana u Radevljevim rukama dok ta balkanska zemlja ne iziđe i na šeste izbore.

Ipak, gledajući izvana, u glavnom je fokusu Radevljev stav o Rusiji. On, blago rečeno, izbjegava sukob s Moskvom, baš poput Borisova koji je tijekom više od desetljeća duge dominacije bugarskom politikom također hodao po žici između Bruxellesa i Kremlja. Godine 2021. Radev je Krim nazvao "ruskim", što je naljutilo ukrajinsku vladu i natjeralo američko veleposlanstvo u Sofiji da izrazi "duboku zabrinutost". Iako je Radev poslije naglasio da je ruska aneksija poluotoka 2014. bila kršenje međunarodnog prava, njegovi su protivnici taj komentar vidjeli kao manifestaciju njegovih proruskih stavova.

Dok je izbijanje rata u Ukrajini prisililo mnoge europske čelnike da izmijene svoje stajalište prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, Radev to nije učinio. Njegovi stavovi, često suptilni i maskirani iza dvosmislene retorike, izazvali su nekoliko prosvjeda na kojima su prosvjednici tražili njegovu ostavku, uzvikujući slogane poput "Sofija nije Moskva". U listopadu prošle godine, kad je devet istočnoeuropskih zemalja izrazilo potporu kandidaturi Ukrajine za NATO, Radev nije potpisao izjavu, rekavši da "nisam potpisao izjavu namjerno jer bi to u ovom trenutku značilo rat između NATO-a i Rusije". Nakon mjeseci žestokih političkih rasprava, u studenome je bugarski parlament konačno izglasao slanje oružja u Kijev, što je naljutilo Radeva i natjeralo ga da kritizira stranke koje "vole rat".

"Bugarska neće biti dio opće narudžbe za opskrbu Ukrajine streljivom", rekao je novinarima u Bruxellesu nakon summita EU prošli tjedan.

"Bugarska se obvezuje slati streljivo koje će biti isporučeno našim partnerima i saveznicima na njihov zahtjev, ali ne i Ukrajini. Jesam li jasan?".

Pitanje naoružavanja Ukrajine i stajalište o tamošnjem ratu ogolilo je oštre podjele u bugarskoj politici. Elena Jončeva, socijalistička zastupnica u Europskom parlamentu, pozdravila je Radeva kao političara s "najvećim povjerenjem javnosti jer opskrba Ukrajine oružjem vodi samo još većoj eskalaciji neprijateljstava". No iako Radev i dalje uživa relativno visoku popularnost u usporedbi s drugim bugarskim političarima, njegov rejting pretrpio je ozbiljan udarac, skliznuvši s 51 posto u veljači 2022. na 36 posto u prosincu. Nasuprot tome, Ivan Kostov, konzervativni bivši premijer, kritizirao je Radeva kao "agenta ruskog utjecaja" i inzistira na tome da je prekoračio svoje ovlasti primjedbama o oružju.

"Odbija biti predsjednik cijele zemlje", požalio se Bugarskom nacionalnom radiju, rekavši da se Radev, umjesto toga, ponašao kao predsjednik ljevice i proruske krajnje desnice.

Ako je neki čitatelj u ovom trenutku pomislio na Zorana Milanovića, neka mu bude.

Također, tijekom svoga prvog mandata Radev se polako emancipirao od socijalista, prekidajući veze sa strankom koja ga je nominirala za predsjednika, da bi se prije dvije godine ponovno kandidirao, ali ovaj put kao nezavisni kandidat. Njegov antikorupcijski stav privukao je birače s obje strane političkog spektra.