Ko formira Vladu Federacije BiH, čiji je rok za formiranje već istekao, a ko čita i tumači Ustav Federacije? 6 mjeseci nakon izbora imamo samo pretpostavke mogućih rješenja od OHR-a, jer dogovora domaćih političara nema, pa se čini da uloge i nisu najbolje jasne. Za to vrijeme, iz OHR-a prošle sedmice - tek prebacivanje loptice i jasan poziv domaćim političarima na dogovor za imenovanje izvršne vlasti u Federaciji.

„Neće biti nekog dodatnog konačnog poziva“, poručio je Schmidt.

Niti kratkoročno, a ni dugoročno rješenje izlaska iz političke krize. Tek upozorenje. Ono koje kaže da drugog poziva za međusobni dogovor domaćih političara neće biti. Tako je, ukratko, izgledalo obraćanje visokog predstavnika, koje je dugo očekivano. Iako Bonska ovlaštenja ovaj put nije upotrijebio, nije ih ni isključio. No, u iščekivanju konkretnog ishoda, zanimljivo je da je prešutio vlastitu odgovornost kada je riječ o nastaloj krizi u formiranju Vlade FBiH.

„Apsolutno je sve njegova krivica. Ja sam više puta ponavljao, riječ je o tome da je on prekršio ono što mu je dato Aneksom 10, on je time doveo u pitanje cjelokupan Dejtonski sporazum, on je srušio pravni poredak. Prema tome, jesu li ta njegova rješenja dobra ili ne - to je sasvim sekundarno pitanje“, kaže za FTV politički analitičar Zlatko Hadžidedić.

Novo nametanje rješenja moglo bi kreirati dodatne podjele. Već je poznato da određene stranke koje čine većinu neće pristati na kratkoročna rješenja o kojima su kružile glasine, a jedna od njih ne želi ni ono dugoročno. S obzirom na to da su izmjene u izbornoj noći glavni razlog zašto i imamo krizu u formiranju Vlade FBiH, ovakva obraćanja nikako ne doprinose rješavanju situacije i oživljavanju demokratskog sistema.

„To je cinično -  tvrdnja koju je on iznio, da treba da se dogovorimo. Nakon što je on srušio čitav pravni poredak, mi treba da se dogovorimo. Znate kako treba da se dogovorimo - da pozovemo svebosanski sabor i donesemo novi ustav, jer je on srušio postojeći“, dodaje Hadžidedić.