ZABORAVLJENI HEROJ BIO JE JEDAN OD NAJVEĆIH: Titov čovjek od povjerenja bio je trnu u oku fašistima, gazio je Neretvu i Sutjesku, a onda je hrabro pao u akciji oslobađanja Zvornika…

„Slobodna Bosna“ nastavlja serijal iz povijesti.

  • Jeste li znali

  • 03. Maj 2023  

  • 2

Glavni junak naše današnje priče je partizanski borac, politički komesar Prve proleterske divizije i narodni heroj Jugoslavije, Filip Kljajić Fićo.

Rodio se 2. maja 1913. godine u selu Tremušnjaku, kod Petrinje. U jesen 1931. godine zaposlio se u Beogradu. Tu je započeo svoju revolucionarnu delatnost u Ujedinjenom radničkom sindikalnom savezu Jugoslavije (URSSJ). Godine 1936. postao je član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), a 1937. izabran je za člana Okružnog komiteta KPJ za Beograd.

Zapažen je kao organizator više radničkih štrajkova, a naročito se angažovao na radu u sindikatima kožarsko-prerađivačkih radnika. U drugoj polovini 1938. godine Kljajić je protjeran u svoje rodno mjesto. Zbog toga je morao da pređe u ilegalu, a Pokrajinski komitet KPJ za Srbiju ga je poslao u Niš.

Tu se zaposlio u fabrici kože, gdje je upoznao svoju buduću suprugu Đurđelinu Đuku Dinić, također narodnog heroja. U Nišu je ostao sve do provale niške partijske organizacije, 1940. godine. Tada je zajedno sa suprugom prešao u Valjevo. Tamo su zajedno nastavili partijsku aktivnost.

Poslije Aprilskog rata i okupacije Jugoslavije, kao član Vojnog komiteta pri Pokrajinskom komitetu KPJ za Srbiju, a zatim politički komesar Glavnog štaba NOP odreda Srbije, jedan je od organizatora Narodnooslobodilačke borbe u Srbiji. Učestvovao je u prvim ustaničkim akcijama: u napadu na Senjski rudnik, na Lajkovac, Svilajnac itd.

Za vrijeme Prve neprijateljske ofanzive, Vrhovni komandant NOV i POJ Josip Broz Tito mu je lično povjerio zadatak da organizuje odbranu na valjevskom sektoru. Obavljajući svoju dužnost Fićo je u tim borbama bio teško ranjen. Bio je prvi politički komesar Prve proleterske udarne brigade, a od novembra 1942. godine i politički komesar Prve proleterske divizije.

Zajedno sa svojim proleterskim jedinicama prošao je najteže bitke u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Dalmaciji.

Poginuo je 5. jula 1943. godine, prilikom napada jedinica NOVJ na Zvornik.

SPOMENIK U ZVORNIKU

Ukazom Predsjedništva Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), 25. septembra 1944. godine, među prvim borcima Narodnooslobodilačke vojske, proglašen je za narodnog heroja.

(SB)

Komentari - Ukupno 2

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...