Piše: Oleksandr LEVČENKO (Antena M)

Vladimir Putin 1999. gotovo nepoznat široj ruskoj javnosti odlukom predsjednika Rusije Borisa Jeljcina postaje premijer RF.  Počeo je da diže simpatije Rusa od neznačajnih 1,5% do gotovo 60%. Tada se dogodila serija eksplozija višespratnica za koje je FSB okrivio čečensko rukovodstvo, a u stvari pogibiju velikog broja ruskih građana pripremila je Moskva da bi imala "casus belli" za početak novog rata protiv Republike Ičkerije koja se odvojila od RF.

Tako je FSB na čelu sa bivšim prvim zamjenikom Putina Patruševim, koji je postao novi šef ruske službe bezbjednosti, krenuo da mijenja javno mnjenje da je Rusiji potreban nov, odlučan državni vođa. FSB je smatrao što cijena opravdava ciljeve i ništa nije uradio da spriječi provokacije rušenja višespratnica u različitim gradovima RF – Bujnaksku, Moskvi, Volgodonsku.

Bilo je ubijeno 307 osoba i ranjeno njih 1700. Rusko društvo je tražilo osvetu i ruska vojska je krenula u napad koji je izgleda već bio je detaljno pripremljen. Poslije pobjede u Drugom čečenskom ratu put Vladimira Putina za dobijanje predsjedničkog mandata na dolazećim izborima šefa države u proljeće 2000. već je bio otvoren.

Rusija je inscenirala napad dronovima na Kremlj. Ako je Ukrajina stvarno izvela ovaj napad, u tom bi slučaju zvanični odgovor iz Rusije bio kud manje organizovan. Očigledno je da Kremlj stoji u pozadini ovog napada u pokušaju da rat približi ruskoj domaćoj publici i postavi uslove za širu društvenu mobilizaciju.

Puno stvari govori da je napad bio interno vođen i ciljano insceniran. Ruska strana je već odavno pojačala domaće protivvazdušne odbrambene sposobnosti, uključujući i one unutar same Moskve, zbog čega je malo vjerovatno da su dvije bespilotne letjelice mogle da probiju višestruke slojeve protivvazdušne odbrane da bi potom navodno bile oborene neposredno iznad srca Kremlja.

Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je da SAD ne mogu potvrditi ruske izvještaje da je Ukrajina pokušala da izvrši atentat na Vladimira Putina napadom dronom. Blinken je rekao da je rat već sada strateški poraz za Rusiju, te da su SAD uvjerene da će Ukrajina povratiti više svojih teritorija u kontraofanzivi.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odlučno je negirao da Kijev stoji iza ovog napada, koji je navodno kao metu imao likvidaciju Vladimira Putina. Prvo, svi znaju što Putin nikad ne radi do ponoći u Kremlju. On uopšte nije radoholik. Drugo, ako treba nanijeti Kremlju realnu štetu, a ne neko insceniranje pokušaja atentata trebalo bi koristiti bespilotnu letjelicu sa eksplozivnom napravom makar 20 puta većom.

Eksplozija nad Kremljem, kako su i sami potvrdili ruski oficijelni izvori nije nanijela nikakvu materijalnu štetu, kako i niko nije stradao. Nešto tako apsolutno nije u interesu Kijevu. Zato je predsjednik Volodimir Zelenski rekao da „mi ne napadamo Putina ili Moskvu, mi se borimo na svojoj teritoriji“.

Ali u Moskvi su odmah oglasili pripremanje akcije odmazde. Dmitrij Medvedev, zamjenik sekretara Savjeta bezbjednosti Rusije, pozvao je na "fizičku eliminaciju" ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i njegovog političkog okruženja.

„On nije ni neophodan da potpiše akt o bezuslovnoj predaji. Ni Hitler ga nije potpisao, kao što je poznato. Uvijek će se naći neka zamjena kao što je admiral Denic", rekao je Medvedev poslije popijenih više čašica alkohola. Naravno to je bila ruska votka, jer poslije škotskog viskija ili francuskog vina ne bi bilo patriotski zvati na odmazdu svoje stanovništvo.

A hitlerovskim metodama se koristi isključivo Vladimir Putin. On je započeo najveći rat poslije Drugog svjetskog rata i ruska okupatorska armija po njegovom nalogu izvršava ogromnu količinu ratnih zločina protiv ukrajinskog mirnog stanovništva kako je to ranije masovno radila u Ukrajini hitlerovska vojska. Putin će završiti kako Hitler, a akt o kapitulaciji će potpisati neko od kremaljskog vrha kad diktator nestane. Samo da Moskva ne izvede protiv Ukrajine provokaciju ogromnih razmjera, a to je i jedan od ciljeva Kremlja. Medvedev je izgleda već upoznat sa planom mogućeg reagovanja ali mora biti svjestan personalne odgovornosti za sva moguće zlodjela. Njegovog šefa Putina već čekaju u Holandiji sa jednosmjernom kartom do Haga.

Vašington ‘definitivno‘ stoji iza pokušaja atentata na Vladimira Putina, kaže Kremlj, dodajući kako Rusija ima više opcija odgovora. A ruski ambasador u SAD Antonov komentarisao je kako bi Amerikanci reagovali da dron udari u Bijelu kuću ili Pentagon? Izgleda što je Antonov već i zaboravio što su teroristi 11.09.2001. udarili na Pentagon i to realno, a ne nekako inscenirano kao na Kremlj.

Tada je Vašington sproveo je detaljnu istragu i tek naknadno izveo operaciju odmazde. A Moskvi se žuri. Okrivljene su pronašli još prije insceniranog napada, koji konkuriše po drskosti sa onim iz 1939. kada je Moskva inscenirala napad male Finske na ogromni Sovjetski Savez. Izgleda da će Rusija završiti kako i Sovjetski Savez.