Piše: Darko Omeragić

Izvještaji Christiana Schmidta Vijeću sigurnosti UN-a, poput posljednjeg nemaju neku veliku važnost. To je tek jedan materijal koji on mora isporučiti UN-u koji pokazuje presjek njegovog djelovanja i njegovo mišljenje o tome šta su ključni momenti u političkom životu BiH, ali nisu krucijalni za djelovanje bitnih zemalja prema Bosni i Hercegovini, niti šta posebno mijenjaju. Ovo je za "Slobodnu Bosnu" rekao Denis Avdagić, vanjskopolitički analitičar iz Zagreba.

"Tom izvještaju ne treba davati veliku važnost. No, ono čemu treba davati veliku važnost je zapravo samo djelovanje visokog predstavnika u BiH. On mora osjećati određeni pritisak i to ne samo u BiH, nego i izvan BiH, a pogotovo od najvažnijih zemalja u pogledu njegovog postavljanja i političke budućnosti BiH, a to je prije svega Evropska unija. Taj pritisak služi da on donosi odluke, a ne da bude samo promatrač dešavanja u BiH. Bojim se da nije spreman djelovati po pitanju Milorada Dodika i RS-a. Prema Dodiku ne djeluje jer on ne priznaje ulogu visokog predstavnika, a to prenosi na tijela RS. Schmidtovo djelovanje prema Dodiku bi naišlo na vrlo problematičnu situaciju i postavlja se pitanje ko bi takvo djelovanje mogao provesti. Mislim da je to jasno većini ljudi u BiH. Bez obzira na to sada je bitno imati stabilnu FBiH i stabilnu državnu vlast, a Dodik će se kretati u onim okvirima koji mu se dopuste. Njegov najavljeni odlazak u Moskvu pred Putina ne iznenađuje, ali mislim da bi i on trebao početi malo dublje razmišljati i promišljati o tome šta radi u BiH jer ako već nije bio na moskovskoj paradi, mislim da je mogao vidjeti koliko tu nedostaje onog naoružanja koliko ga je bilo prije nekoliko godina. Tu nije bilo ni zračne nadmoći, kao ni tenkova. Ako Dodik podrobnije pogleda kuda se kreće Rusija onda će mu postati jasnije koliko je njegova odluka da ostane naklonjen Rusiji zapravo loša", kaže Avdagić.

"DODIK NEMA VUČIĆEVU PODRŠKU"

Možda može zvučati ružno, no Avdagić, smatra je BiH profitirala razvojem događaja u Ukrajini i to zbog činjenice da Rusija u BiH nije napravila upliv kakav je htjela kako bi Zapad morao djelovati na dvije krizne tačke. S druge strane, ističe, Avdagić, fokus Zapada je otišao s BiH prema Ukrajini. Kao jedan od primjera Avdagić navodi smanjene napore međunarodne zajednice da se bavi pregovorima o izmjenama izborne legislative u BiH, što se, prema njegovim riječima, moglo postići dogovorom bh. političara – da je međunarodna zajednica bila energičnija.

Kako se ponašaju prvi susjedi Bosne i Hercegovine, Srbija i Hrvatska, pitali smo Avdagića.

"Hrvatska se ponaša kao advokat BiH, a što se tiče Srbije vidi se da Dodik za ono što čini nema podršku Aleksandra Vučića koji se pokušava usmjeriti prema Zapadu jer on druge opcije nema", odgovara Avdagić.

No, gdje smo sada nakon uspostave vlasti na nivoima u BiH i nakon što smo utvrdili da je Dodik ostao bez podrške Vučića, a sam Vučić se značajno okrenuo prema Zapadu. Šta Evropska unija i SAD mogu uraditi da BiH postane funkcionalnija država koja će ubrzati svoj put ka EU. Koji model nam je potreban?

I ZA BiH POSTOJI PRIMJENJIV MODEL

"Ako ste pratili situaciji oko Kosova mogli ste primijetiti da se stalno iznose neki evropski modeli i slučajevi koji mogu biti korišteni u toj zemlji kao model funkcioniranja Kosova kao države. Tako i za BiH postoje modeli koji mogu služiti kao primjer. Tako za BiH može služiti kao primjer Belgija. To je stabilna država u kojoj postoje međusobne podjele, ali je ta država duboko integrirana u EU i niko od njih na susjede ne gleda ni na koji drugi način nego kao na susjede. Belgija je država u kojoj se nalaze sjedišta brojnih institucija. Mislim da bi sličnu priču trebalo napraviti i u BiH i to sa nekom nagradom koja bi trebala značiti smještaj nekih evropskih institucija. To bi trebalo privoliti političare da prihvate održiv model i bez potrebe da nakon toga postoji neki visoki predstavnik i njegov zamjenik. Kao model se može uzeti i Švicarska koja nije u EU.

Svima je cilj da se Ured visokog predstavnika što prije zatvori. Hrvatska prije svega, a onda i ostale zemlje EU se trebaju baviti time da BiH postane prva zemlja koja će dobiti privilegije prilikom pristupanja u EU. Podsjetit ću na to da su sve države na Zapadnom Balkanu nakon ulaska Hrvatske u EU od nje dobile kompletnu legislativu koju je Hrvatska morala napraviti. Dakle, nema BiH puno posla oko toga i potrebna joj je samo politička volja. Ako će se razmatrati ubrzani put Ukrajine prema EU onda dio tog paketa mora biti BiH", zaključuje Avdagić.