RIJEČKI NADBISKUP UZINIĆ: "Objavit ćemo sve prijave o pedofiliji, svećenik zlostavljač nema šta živjeti u samostanu"

Riječki nadbiskup kaže i da će on osobno ustrajati da se ukine zastara u svim slučajevima koji se odnose na maloljetničko zlostavljanje.

  • Regija

  • 03. Jun. 2023  

  • 1

Katolička crkva u Hrvatskoj nakon slučajeva seksualnog zlostavljanja maloljetnika u župi u Sotinu i riječkoj nadbiskupiji, krenula je u novu rundu obračuna s pedofilijom u svojim redovima.

Hrvatska biskupska konferencija (HBK) je prije koji dan na svojim internetskim stranicama objavila dva s talijanskog jezika prevedena priručnika – “Rane zlostavljanja” i “Primjeri dobre prakse za zaštitu maloljetnika” – kojima je cilj zaštita maloljetnika od zlostavljanja.

No, jedan od ključnih alata u obračunu sa seksualnim zlostavljanjem u crkvi bit će i nove smjernice za zaštitu maloljetnika i ranjivih, koje su bile tema proljetne sjednice Sabora Hrvatske biskupske konferencije, i to gotovo mjesec dana prije nego je monsinjor Mate Uzinić izašao pred javnost i kroz suze detaljno opisao mučne slučajeve zlostavljanja u vlastitoj, Riječkoj nadbiskupiji.

Smjernice za zaštitu maloljetnika

Uzinić, koji je ujedno predsjednik Povjerenstva HBK za zaštitu maloljetnika i ranjivih, na Saboru je kazao kako Povjerenstvo radi na nacrtu nove verzije smjernica koji bi trebao biti pripremljen za sljedeći Sabor HBK. O smjernicama smo odlučili porazgovarati s monsinjorom Uzinićem, kako bi nam dodatno pojasnio na koji će način one pomoći u rješavanju slučajeva pedofilije u Crkvi.

Njihov nacrt, doduše, Uzinić nam nije mogao ustupiti na uvid. Kaže kako on za to nema ovlasti, već Hrvatska biskupska konferencija kojoj smo također poslali upit, ali odgovor do zaključenja ovog teksta nismo dobili. Uzinić pak osobno smatra da radni materijal koji još nije dovršen i na kojem još treba raditi nije dobro objavljivati.

Ipak, za Telegram otkriva što u smjernicama, po njegovom mišljenju, treba mijenjati. “Potaknut proteklim događajima i dokumentom, odnosno apostolskim pismom pape Franje ‘Vos estis lux mundi’ (Vi ste svjetlost svijeta) osobno smatram da je potrebno u prvom redu još detaljnije razraditi način pružanja pomoći žrtvama”, odgovara Uzinić, pritom ne detaljizirajući kako bi se ta pomoć pružala.

 

Kako je ranije objavljeno, u samom nacrtu smjernica, na kojem se još uvijek radi, uvažene su primjedbe pravne komisije i napravljene dodatne izmjene nastavno na apostolsko pismo pape Franje. Uzinić kaže kako je bilo više primjedbi, uglavnom pravne naravi po pitanju prijevoda pisma na hrvatski.

“‘Vos estis lux mundi’ je napravio neke promjene u definiranju zločina, uvedeni su neki novi termini, kao što je termin ranjiva odrasla osoba – prije je termin bio samo ranjiva osoba – područje primjene, kompetencije i slično, a što sve treba imati svoj odraz i na smjernicama koje s tim promjenama trebaju biti usklađene”, objašnjava Uzinić.

U spomenutom papinom pismu, koje je s dopunama stupilo na snagu 30. aprila ove godine, zaista su uvedene mnoge izmjene, a jedna od njih se upravo odnosi na stavku ranjive odrasle osobe.

Zaštita prijavitelja zlostavljača

Dok se u prethodnoj verziji govorilo o “spolnim odnosima s maloljetnikom ili s ranjivom osobom”, u novoj se verziji govori o “zlodjelu protiv šeste Božje zapovijedi počinjenog nad maloljetnikom ili nad osobom koja je trajno nesposobna služiti se razumom ili pak nad ranjivom odraslom osobom”.

Jedna od izmjena u papinom pismu odnosi se i na zaštitu onih koji prijavljuju navodno zlostavljanje. Dok je prije bilo navedeno da se podnositelju prijave ne smije nametati nikakvu obvezu šutnje u pogledu sadržaja iste, sad se dodaje da se to, osim na samog podnositelja, mora protegnuti i na one koji podnose prijavu kao i na “osobu koja tvrdi da je uvrijeđena i svjedoke”.

Ujedno se traži “zakonita zaštita dobrog ugleda i privatne sfere svih uključenih osoba”, kao i poštivanje presumpcije nevinosti za one koji su pod istragom dok čekaju da se utvrdi njihova kaznena odgovornost.

 

‘Treba nadodati i precizirati kazne’

Postupci obuhvaćeni pismom “Vos estis lux mundi” jasno određuju kako svećenici i biskupi trebaju postupati u slučaju prijave zlostavljanja. Oni su, kako se navodi, dužni prema opće utvrđenoj pravnoj odredbi prijaviti zlouporabe i seksualno zlostavljanje za koje imaju saznanja. Uzinić smatra kako bi sukladno svim ovim promjenama naglasak trebao biti na trajnoj prevenciji seksualnog zlostavljanja kroz edukacije za svećenike, biskupe, pastoralne radnike u Crkvi, ali i sve vjernike.

“Potrebno je promisliti o formaciji svećeničkih kandidata, u kojoj bi trebalo, baš kao što i Sveta Stolica ističe, povećati prisutnost žena. Želja mi je i da se nadodaju i preciziraju kazne za zataškavanja, ali i propuste i manjkavosti u suočavanju sa zlostavljanjima. Bilo bi važno postaviti i jasan kriterij odabira članova Povjerenstva. Naravno, uz moje prijedloge, tu su i prijedlozi drugih članova HBK i drugih osoba”, ističe Uzinić.

Saradnja s državnim vlastima

Monsinjor navodi i da se u izradi smjernica za zaštitu maloljetnika u obzir trebaju uzeti i kanonske procedure koje se povremeno ažuriraju. “Spominjem samo novo kazneno pravo opće Crkve koje je stupilo na snagu krajem prošle godine, Vademecum Dikasterija za nauk vjere, koji imamo već u drugom izdanju s izmjenama i dopunama, a u kojemu se nalaze jasne upute za postupanje, te nedavno obnovljeni i dopunjeni ‘Vos estis lux mundi’ pape Franje.

Svakako i pitanje suradnje s državnim vlastima, koje je već propisano, treba naći mjesta i u Smjernicama. Potrebno je polaziti od slušanja žrtava zlostavljanja, njihovog prihvaćanja i pastoralnog praćenja”, smatra monsinjor.

Jesu li smjernice mogle biti izrađene ranije, pitamo Uzinića. On odgovara potvrdno, ali ističe da ni on ne bi bio zadovoljan njima. “U međuvremenu su izašli novi dokumenti iz Rima te njihove nadopune, po kojima se zapravo već mora djelovati, bez obzira na Smjernice. One su u tom smislu dodatno pojašnjenje postojećih zakona i procedura, uz neke naše dopune na razini HBK”, tvrdi Uzinić.

Olakšavanje procesa prijava

Na proljetnoj konferenciji HBK spominjala se i uspostava jednog jedinstvenog ureda za zaštitu maloljetnika za cijelu Hrvatsku biskupsku konferenciju. Uzinić tumači kako je ideja da profesionalno zaposlene osobe i određena mreža stručnih saradnika olakša proces prijava i pruži adekvatnu pomoć žrtvama zlostavljanja. Jedinstvenim uredom bi se, ističe, mogao unaprijediti i program edukacije i prevencije seksualnog zlostavljanja u Crkvi.

“Zalagao sam se za takav ured jer vjerujem da bi mogao biti učinkovitiji i kompetentniji nego više manjih metropolijskih ureda. Vidjet ćemo kako će to biti u praksi i koji će konkretan nacrt pripremiti i predložiti Stalno vijeće HBK u suradnji s pravnom komisijom, Povjerenstvom za zaštitu maloljetnika i odraslih ranjivih osoba, Centrom za promicanje dobrobiti ranjivih osoba pri Hrvatskom katoličkom sveučilištu i Hrvatskom katoličkom mrežom”, tvrdi Uzinić.

 

‘Uredi nisu mogli biti učinkoviti’

U trenutnim smjernicama, između ostalog, piše da u povjerenstvima za zaštitu maloljetnika mogu biti i laici, odnosno psihijatri, psiholozi ili odvjetnici. Slično se navodi i u novoj verziji pisma “Vos estis lux mundi”. U njemu se piše kako je određeno da pri biskupijama i eparhijama moraju postojati “tijela i uredi” lako dostupni javnosti za primanje izvješća o zlostavljanje.

Uzinić pojašnjava kako su i do sada u većini povjerenstava na biskupijskim razinama, kojima je primarna zadaća primanje prijava, djelovali laici. No, to sve nije funkcioniralo kako je prvotno zamišljeno, priznaje monsinjor.

“Središnji ured pri HBK bi trebao zamijeniti četiri metropolijska ureda koji nisu mogli biti učinkoviti na način na koji je to bilo zamišljeno jer nemamo dovoljno stručnih ljudi ni za jedno od spomenutih područja da bismo mogli tim pokriti sva četiri spomenuta ureda”, ističe.

Navodi i kako su takve urede uglavnom vodile osobe koje su imale i druge poslove, dok su se članovi ureda, u kojima su trebali biti povjerenici i ranije spomenute stručne osobe, mogli sastajati tek povremeno.

“Mislimo da bismo jednim uredom na razini Hrvatske, koji bi imao barem jednu zaposlenu osobu, a po potrebi i više, mogli organizirati mrežu stručnih suradnika koju bi taj ured koordinirao i upućivao ondje gdje je potrebno. Takav ured mogao bi se stalno baviti svim pitanjima u svezi zaštite maloljetnika”, tvrdi monsinjor.

Zastara u slučaju zlostavljanja

S Uzinićem smo se dotaknuli i pitanja zastare u slučaju seksualnog zlostavljanja u Crkvi. U trenutnim smjernicama navodi se da zastara u slučaju zlostavljanja maloljetnika stupa na snagu nakon dvadeset godina te se računa od trenutka kada žrtva napuni osamnaest godina.

Strši i rečenica da “Kongregacija za nauk vjere može u posebnim slučajevima eventualno ukinuti zastaru”. Uzinića pitamo znači li to da se u slučaju svećenika Milana Špehara, koji je priznao zlostavljanje trinaest dječaka starih između šest i 13 godina, mogla donesti odluka o ukidanju zastare s obzirom na težinu djela koja je počinio.

“Moguće je u tom kao i bilo kojem drugom slučaju za koji to Dikasterij procijeni da se dogodi ukidanje zastare. Vjerujem da se smatralo da se otpustom (Špehara op.a.) iz svećeničke službe, što je najveća kazna koju je u kanonskom pravu moguće poduzeti protiv nekog svećenika, slučaj može arhivirati i bez kaznenog postupka na kanonskom području”, objašnjava Uzinić.

Počinio zločine, završio u samostanu

Riječki nadbiskup kaže i da će on osobno ustrajati da se ukine zastara u svim slučajevima koji se odnose na maloljetničko zlostavljanje. “Dobro je što su neke parlamentarne stranke pokrenule inicijativu da se to promijeni. Važno je da svaki počinitelj ovih mučnih djela odgovara pred zakonima Republike Hrvatske bez obzira kad su ti zločini počinjeni. Važno je to prije svega za žrtve, ali i za cijelo društvo”, govori riječki nadbiskup.

Uzinić je ranije otkrio da Špehar trenutno “živi u Italiji u nekom zatvorenom benediktinskom samostanu u molitvi i pokori”. Za Telegram kaže kako vidi “veliki problem u tome da se nekoga kome je oduzeta svećenička služba i tko je priznao takve zločine ponovno primi u neki samostan, makar i zatvorenog tipa”.

“Nažalost, na to ja ne mogu utjecati, jer svaki samostan ima svoju autonomiju. Na ovo sam već upozoravao, a to ću i dalje nastaviti činiti prema onima koji su za to nadležni”, tumači, između ostaloga, Uzinić.

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...