U medijima je prije nekoliko dana procurila informacija da Ured visokog predstavnika (OHR) priprema izmjene Krivičnog zakona BiH kojima bi krivično bili gonjeni svi oni koji ne poštuju odluke visokog predstavnika.

U razgovoru za Novinsku agenciju Patria, državni parlamentarac Zlatan Begić (DF) upitao je dokle sežu granice jurisdikcije OHR-a u Bosni i Hercegovini?

Brojna pitanja

"Znači li to, ako visoki predstavnik proglasi svaki dan za svetu nedjelju, da mi i takvu jednu nelogičnost moramo poštivati? Znači li to da visoki predstavnik može na 24 sata suspendovati čitav ustavno-pravni poredak da bi namjestio utakmicu koja se tiče strukture vlasti u FBiH?

Znači li to, na kraju krajeva, da visoki predstavnik može zanemarivati i direktno kršiti presude Evropskog suda za ljudska prava, čije neprovođenje je također inkriminisano kao krivično djelo? Otvaraju se tu brojna pitanja", kaže Begić.

Svojim odlukama, ukazuje Begić, Schmidt je doveo do višestruke nejednakosti glasa građana Bosne i Hercegovine po etničkoj osnovi, pa u skladu s njegovim odlukama, svako onaj ko nije Srbin, Bošnjak ili Hrvat, ispada građanin 16. reda.

"Pa mi nismo ovdje budale, mi to sve vidimo", govori Begić, te dodaje da je visoki predstavnik nametnuo rješenja koja dalje krše Evropsku konvenciju, i njene protokole, a time i Dejtonski mirovni sporazum.

Begić podsjeća kako je oduvijek govorio da bez OHR-a nema ni Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da se odluke OHR-a moraju poštovati. No, tu se postavlja pitanje - šta ako su te odluke suprotne, recimo, presudama Evropskog suda za ljudska prava?

Poslanik DF-a navodi kako raspolaže dokazima da su odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta suprotne i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, njenim protokolima, pa čak i sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava u nekoliko predmeta.

Podsjetivši da je bio kandidat za (pot)predsjednika Federacije BiH, te da je od nadležnih organa dobio odluke kojima mu je kandidatura odbijena jer ne spada u konstitutivne narode - Bošnjake, Srbe i Hrvate, istakao je kako ima "crno na bijelo" da ne može biti kandidat upravo zbog Schmidtovih odluka.

"Zbog toga sam i pokrenuo novi postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava, nakon što se prethodno na moju apelaciju potpuno oglušio Ustavni sud BiH, a proces izbora je dovršen", kaže Begić.

Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica šokirana je reakcijama koje su se pojavile u bh. javnosti povodom ovakvog jednog "neokolonizatorskog pristupa i visokog predstavnika, i pojedinih najmoćnijih ambasada, uključujući tu i Ambasadu SAD-a".

"Donošenje jednog takvog zakona o kojem se govori u javnosti, kojim bi se faktički zabranila bilo kakva kritika odluka visokog predstavnika, nema svrhu osigurati implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma po svim njegovim aneksima i sankcionisati one koji krše Dejton, već ušutjeti ljude koji slobodno, javno i otvoreno govore i kritikuju sa stanovišta i pravnih i svih drugih argumenata", smatra Begić.

A sada je tu oštrica, nastavlja, usmjerena protiv onih koji se usuđuju kazati nešto protiv tog "neokolonijalnog izvanpravnog postupanja OHR-a i pojedinih ambasada, prije svih Ambasade SAD-a".

Probni balon

"Svi primjećujemo jedno potpuno neprimjereno, bahato i grubo miješanje u sve ove procese u Bosni i Hercegovini na izvanpravni način, uz kršenje Dejtona, uz nametanje rješenja u izbornoj noći, uz suspenziju ustavno-pravnog poretka, uz odluke visokog predstavnika kojima se građanima onemogućava kandidatura zbog njihove etničke pripadnosti...

To su stvari koje naprosto nisu prihvatljive sa stanovišta vladavine prava i demokratije. I sada to iritira, a vjerovatno će i ovo što ja vama govorim iritirati određene centre moći iz međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

I oni to ne donose zbog Milorada Dodika, već zbog slobodnomislećih ljudi koji naprosto ne prihvataju bilo čije pravno nasilje. A bojim se da ćemo tek u godinama koje slijede imati priliku osjetiti sve teške posljedice onih Schmidtovih posljednjih intervencija.

I upravo su nas te intervencije, koje su izašle izvan granica vladavine prava, miljama udaljile od procesa evropskih integracija, i mi sa takvim rješenjima ni ne možemo u EU, a to nam je i sama EU u više navrata ponovila", dodaje Begić.

Probni balon OHR-a i određenih krugova s donošenjem zakona kojim bi se sankcionisala neposlušnost prema visokom predstavniku, ponavlja Begić, usmjeren je prema ljudima koji javno govore i ukazuju na propuste neprihvatljivog i nedemokratskog ponašanja.

"Pri tome se ti ljudi od strane spin majstora, koji dolaze iz krugova međunarodne zajednice ili rade za njih, pokušavaju strpati u isti koš s nekim neprijateljima Bosne i Hercegovine, pa i sa Miloradom Dodikom, tvrdeći da se ovdje širi antizapadno raspoloženje, radikalizam, da su ti ljudi protiv visokog predstavnika i njegove pozicije.

Ne! Ta grupa slobodnomislećih ljudi, u koje spadam i ja, je za vladavinu prava, a vladavina prava znači da bez visokog predstavnika i Aneksa 10 nema ni Dejtona. Mi ćemo poštovati svaku odluku visokog predstavnika, ali i pokretati procedure pravne zaštite kako bismo u određenim situacijama pokazali da i on može napraviti grešku, namjernu ili nenamjernu", navodi Begić.

Ocjenjuje da je, međutim, ovdje riječ o namjernim povredama Dejtonskog mirovnog sporazuma i vladavine prava kako bi se izašlo ususret jednoj političkoj opciji, a to je u ovom slučaju HDZ, odnosno Zagreb.

"Znate, Beograd je namiren kroz Rs i svoje satelite u jednoj polovini Bosne i Hercegovine, e sada drugu polovinu Bosne i Hercegovine treba dati na upravljanje Zagrebu preko institucionalnih mehanizama, strukture domova naroda, izbornog inženjeringa...", upozorava Begić.

Ovdje OHR treba da koriguje svoje ponašanje, dodaje - "nije problem u onome što mi govorimo, kao slobodnomisleći ljudi posvećeni vladavini prava, problem je u onome što oni rade".

"U svakom slučaju, ako će taj zakon biti usmjeren protiv onih koji doista koče procese, blokiraju sistem, odbijaju da imenuju vlade, provode neustavne referendume... Pa ako tu treba i pojačati tu odgovornost, ja sam naravno za to. Sa stanovišta vladavine prava ništa drugo i ne može biti.

Ali vidimo da su međunarodni centri moći, uključujući predstavnike najjačih i najutjecanijih ambasada, i OHR-a, zapravo suspendovali taj okvir vladavine prava i da mi zapravo sada živimo u jednom sistemu anarhije. Znate, može njemu sutra opet pasti napamet da ponovo suspenduje ustavno-pravni poredak na 12 ili 5 sati, ili dok ne ruča i ne odspava nakon ručka. Ali on krši princip pravne sigurnosti i sve moguće demokratske principe", zaključuje Begić.