Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane pripremio je analizu aktualne političke situacije na Zapadnom Balkanu nakon serije održanih susreta regionalnih čelnika. Iz opširne analize „Zapadni Balkan 2023: Od Solunske deklaracije do uvođenja ETIAS-a“ izdvajaju se najvažnije i najzanimljivije dijelovi vezani za BiH.

Na Bledskom strateškom forumu je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel najavio proširenje EU za 2030.godinu. Nakon toga odmah je uslijedio demant od strane glasnogovornice predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, da se još uvijek ne može govoriti o određivanju vremenske odrednice proširenja EU. Von der Leyen je u nedavnom godišnjem govoru u Evropskom parlamentu o stanju u EU ponovno govorila o proširenju, više u nekom imaginarnom nego u stvarnom smislu.

Analitičari smatraju, da EU ne zna šta će sa Zapadnim Balkanom i te zemlje ohrabruje različitim deklaracijama i izjavama praveći tako istovremeno korak naprijed i dva nazad. Ukoliko se EU ne bude širila na Zapadni Balkan širit će se sasvim sigurno Rusija koja na Zapadnom Balkanu postaje sve važniji faktor, jer Balkan od političkog sve više postaje sigurnosno pitanje. 

Imenovanje visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta (EPP/CSU) je najslabija zaostavština Angele Merkel. Danas visoki predstavnik u BiH je kao nekadašnji izaslanik Sultana, Omer-paša Latas, uređuje odnose u Bosni i Hercegovini. Licemjerje EU politike je sublimirano u djelovanju visokog predstavnika u BiH. Uvidom u jedan od njegovih Izvještaja Vijeću sigurnosti UN-a, u kojem on afirmativno piše o Draganu Čoviću (HDZBiH), predstavlja jedino i najveće međunarodno priznanje osobi koja u BiH baštini sve rezultate pravomoćnog presuđenog Udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) i razbija BiH. Imamo praksu da Tužilaštvo BiH, isključivo djeluje u Federaciji BiH ili preciznije Kantonu Sarajevo. EU još nikada nije prihvatila da je sigurnost BiH i regiona i njezina sigurnost.

Kandidatski status koji je dodijeljen BiH je uvjetan, jer nisu ispunjeni postavljeni prioriteti od strane EU za početak pregovora. Danas imate članice EU koje ne zaslužuju članstvo, a BiH ne zaostaje ni po čemu za njima. Drugo, imate članice EU koje javno i tajno podržavaju i šuruju sa Rusijom i onda se postavlja pitanje šta to treba BiH uraditi da postane članica EU. Ako postoji volja u EU, Bosna i Hercegovina može u rekordno kratkom periodu postati članica EU. Šta je to do sada uradio visoki predstavnik Schmidt da se BiH približi EU. Izmjene izbornog zakona. Bonnske ovlasti ?! SAD i Velika Britanija imaju tzv. crne liste, ali da li je visoki predstavnik primijenio bonnske ovlasti prema osobama sa „crnih listi“? Nije. Što se tiče Bosne i Hercegovine u prethodnom periodu visoki predstavnici su za daleko manje prekršaje odstranjivali političare iz političkog života u BiH. Ključno pitanje je, koja je uloga tzv. međunarodne zajednice u BiH u slučaju konflikta, od Visokog predstavnika (OHR), NATO štaba, EUFOR-a, do OSCE, EU i UN. Alati i mehanizmi koje ima međunarodna zajednica na raspolaganju se ne primjenjuju. Oni su upravo preventivnog karaktera. Da li će BiH biti dovedena u poziciju Ukrajine? 

Analitičari smatraju, da je važno da je došlo do raspoređivanja dodatnih vojnih snaga EUFOR-a u okolini Brčko Distrikta BiH na području Orašja i Bijeljine. Zbog prevencije eventualnog sukoba važno je da dođe do raspoređivanja vojnih snaga EUFOR-a, po mogućnosti američkih, na teritoriji Distrikta da se spriječio bilo kakav eventualni sukob. Održavanje redovne vojne vježbe „EUFOR brzi odgovor 2023” (EUFOR Quick Response 2023) na teritoriji Bosne i Hercegovine je značajan preventivni doprinos nastojanjima za očuvanje mira.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je instalirao nove vlasti u BiH zajedno sa američkim ambasadorom u BiH Michaelom J. Murphyjem, iako se vlast na nivou Bosne i Hercegovine mogla formirati bez Milorada Dodika i SNSD-a, Dragana Čovića i HDZBiH i bez Bakira Izetbegovića i SDA. Ista ekipa odlučila je da eliminira SDA iz vlasti i utjecala je, da se priznaju pokradeni izbori od strane Milorada Dodika i tako mu se omogući da postane predsjednik entiteta Republika Srpska. Tako je međunarodna zajednica uvela „novi model“ demokratije u BiH i sada se navodno obračunava sa Miloradom Dodikom. Ukoliko je međunarodna zajednica imala namjeru da u BiH napravi iskorak odnosno prekretnicu vlast se mogla formirati bez SNSD-a HDZBiH i SDA što bi predstavljalo snažan impuls stvaranju nove političke klime u BiH, koja bi tu zemlju približila EU, a sada je dovedena u stanje opstrukcija, blokada i otvorenom putu ka disoluciji države Bosne i Hercegovine. Situacije će se dodatno zakomplicirati ukoliko Rusija odstupi od Daytonskog sporazuma kao što je odstupila od pojedinih međunarodnih sporazuma, kojima je dogovoren balans nuklearnih efektiva u svijetu. Bosna i Hercegovina se nalazi u najkritičnijem periodu od završetka rata, dok su aktualne vlasti evidentno odustale od NATO puta BiH čemu je svojim djelovanjem u pozadini doprinijela i Republika Hrvatska.