Otkako je Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo za pristupne pregovore u Evropsku uniju, na tom putu nije uradila mnogo. Političare je zatekla sezona godišnjih odmora, a počele su i pripreme za kampanju za lokalne izbore koji će se održati u oktobru ove godine.

Tragom informacija da su Ukrajina, koja je u ratu već drugu godinu, i Moldavija koja važi za jednu od najsiromašnijih zemalja Evrope u potpunosti ispunili preostale reformske korake potrebne za početak zvaničnih razgovora, pisali smo Evropskoj komisiji.

"Komisija redovno procjenjuje napredak u svim zemljama proširenja kako bi se dalje približila pravnoj tekovini EU u cijelosti, odnosno kroz godišnje izvještaje. U toku je rad na sljedećem, čije se objavljivanje očekuje na jesen", odgovorila je "Slobodnoj Bosni" glasnogovornica EK Ana Hernandez-Pisonero.

U slučaju Ukrajine, reformski koraci uključivali su borbu protiv korupcije, "deoligarhizaciju" i zaštitu nacionalnih manjina, a
Moldavija koja je u međuvremenu ispunila kriterijume koji se tiču reforme pravosuđa, "deoligarhizaciju" i borbu protiv korupcije.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, Pisonero nas je uputila na prošlogodišnji izvještaj u kojem se navodi:

"U Bosni i Hercegovini je prošlogodišnji status kandidata donio prijeko potrebnu pozitivnu dinamiku. Nova vlada je formirana brzo nakon izbora i počela je da sprovodi reforme, posebno kroz amandmane kojima se uvodi provera integriteta u pravosuđu. Ipak, potrebni su dalji napori. To uključuje usvajanje važnih reformi vladavine prava i pravosuđa i nastavljanje ustavnih i izbornih reformi, koje su od najvećeg prioriteta kako bi se osigurala jednaka prava za sve građane. Takođe je važno očuvati ustavni poredak zemlje. Secesionističke i autoritarne mjere uvedene u entitetu Republika Srpska nisu u skladu sa EU putem. Potrebni su dalji napori kako bi Bosna i Hercegovina ispunila ključne prioritete navedene u Mišljenju Komisije o svojoj prijavi za članstvo. Stoga Komisija preporučuje otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom u EU, nakon što se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo."

Za potrebe pregovora pristupanja EU se dijeli u 35 pregovaračkih poglavlja, a uvođenjem “nove metodologije” u pregovore 2020. godine ova poglavlja se povezuju u šest klastera. Pregovori o Klasteru 1 koji se zove "Osnove", a koji BiH još nije započela, zahtjevat će ozbiljne ustavne reforme.

(S. H.)