Ljekari Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), pod vodstvom prof. dr. Nermira Granova, uspješno su jučer izvršili prvu transplantaciju srca u Bosni i Hercegovini.

Podsjetimo, u Kantonalnoj bolnici Zenica 3. augusta dijagnosticirana je moždana smrt 21-godišnje osobe. Porodica preminulog pacijenta obavila je razgovor sa ljekarima, nakon kojeg su odobrili doniranje organa preminulog. Tim ljekara u Zenici u nedjelju je obavio eksplantaciju organa, a transplantacija je zatim izvršena jučer na KCUS-u.

O tome šta znači ovaj pionirski korak za pacijente u Bosni i Hercegovini koji čekaju na transplantacije organa razgovarali smo sa Tomislavom Žuljevićem, predsjednikom Udruge dijaliziranih i transplantiranih pacijenata Federacije BiH i jednim od osnivača Donorske mreže BiH.

- Prije svega želim, u ime svih nas pacijenata, članova Udruge dijaliziranih i transplantiranih pacijenta i Donorske mreže u BiH, da se duboko, od srca zahvalim obitelji donora na velikoj, humanoj i nesebičnoj odluci da daruju organe svog prerano preminulog sina i tako spase nekoliko života. To je najviši čin ljubavi čovjeka prema čovjeku – kaže na početku Žuljević.

Spašen jedan mladi život

Jučerašnjom transplantacijom srca je, kako ističe, ispisana povijest transplantacijske medicine u našoj zemlji, i ne samo transplantacijske nego medicine općenito.

- KCUS i dr. Nermir Granov su ispisali povijest transplantacije u našoj zemlji. Do sada smo radili transplantaciju bubrega, jetre i rožnice, a evo od jučer je započela i transplantacija srca što nam je izuzetno, izuzetno drago. Najvažnije od svega je da je spašen jedan mladi život pacijenta kojemu je srce presađeno. Sigurno je to da je ova transplantacija srca, ali i dva bubrega ponovno probudila nadu kod pacijenata koji čekaju na transplantaciju srca, jetre, bubrega, nadu da će i sami nekada biti pozvani na presađivanje organa koji čekaju – navodi Žuljević.

Za aktueliziranje važnosti transplantacije organa u Bosni i Hercegovini i podizanje svijesti građana o značaju doniranja organa umnogome su zaslužni u Kantonalnoj bolnici Zenica. Koordinatorice ove zdravstvene ustanove dr. Senada Čaušević i dr. Nermina Rizvanović su samo ove godine spasile 10 života teško bolesnih pacijenata u Federaciji, naglašava Žuljević.

- Naravno, naša suradnja sa medijima je odlična, a bez medija je nezamislivo ostvarenje onoga čemu težimo - što viša razina samosvijesti građana o važnosti donacije i transplantacije organa. Ipak, tome je najviše doprinijela Donorska mreža u BiH na čelu sa acc prof. dr. Halimom Resić. I ako smo kao Donorska mreža „ničiji“, bez stalnih izvora financiranja, ipak uspijevamo našim raznim altruizmom i raznim aktivnostima doprijeti do građana, a sve u cilju podizanja svijesti o donorstvu i transplantaciji – kaže naš sagovornik.

Rezultati rada transplant koordinatora, kojih u BiH ima 11 u više bolnica i klinika, ovise prvenstveno o njihovoj sposobnosti i umijeću razgovora sa porodicama potencijalnih preminulih donora, ali također i o radu Donorske mreže, medijima koji promoviraju ovu temu, politici koja oblikuje zdravstveni sistem, ljekarima i drugim akterima koji bi se trebali jače uključiti u kampanju i promociju donorstva. No, za to su potrebna i određena finansijska sredstva koja Donorska mreža u BiH,  nažalost, nema, govori Tomislav Žuljević.

Koliki je broj građana na listama čekanja

Zbog toga što su liste čekanja u Federaciji BiH nepotpune i prilično neažurirane, ne zna se ni koliki je tačan broj građana kojima je neophodna transplantacija nekog organa.

- Na listi čekanja za bubreg je manje od 200 pacijenata, a na dijalizi ih je skoro 2000. Trećina od tog broja bi mogla biti transplantirana. Matematički gledano, lista čekanja za bubreg bi trebala brojati minimalno 500-600 pacijenata. Što se tiče pacijenata koji čekaju na transplantaciju jetre, njih je trenutno 35 i taj broj će sigurno rasti jer je ove godine urađena samo jedna transplantacija jetre. Zanimljivo je da smo ove godine imali četiri preminula donora (svi iz KB Zenica) i da je od četiri donirane jetre eksplantirana samo jedna jetra. Ne znamo razloge zbog čega je to tako, ali je velika šteta da se ove tri jetre nisu transplantirale. To bi bila tri nova spašena života.

Tridesetak pacijenata trenutno čeka na transplantaciju srca. Evo, jučer je jedan od tih 30 dobio taj „najvažniji poziv u životu“, a to je poziv na transplantaciju. Nadamo se da će se nastaviti kontinuitet transplantacija i srca i bubrega i jetre, posebno od preminulih donora jer je to jedini put prema Eurotransplantu, što nam je u konačnici i glavni cilj – zaključuje Tomislav Žuljević.

(M. Radević)