Slučaj Ibre Berila, načelnika Trnova, u fokus vraća stara pitanja. Trebaju li mandati biti ograničeni? Višegodišnje upravljanje lokalnim zajednicama otvara prostor za sistemsku korupciju, a problem je i neprovjeravanje imovinskih kartona. Inicijative postoje, ali politička volja je upitna.

Zbog korupcije lokalne zajednice ostaju bez načelnika. Višegodišnjih. Referendumom, a zbog, tada sumnje u koruptivne radnje, smijenjen je Ibrahim Hadžibajrić, načelnik sarajevske Općine Stari Grad. Sada sumnje Tužilaštva padaju i na načelnika Trnova Ibru Berila, koji je i na kandidatskoj listi za ove izbore. Nije jedini - i Hasan Hodžić ranije je osuđen za krivično djelo primanje dara i drugih oblika koristi. Izborni zakon to dozvoljava.

„Postoje zabrane obavljanja funkcija koje traju određeni period i nakon toga nema prepreka - za visoku korupciju dobijate uslovnu kaznu pa ste i dalje na slobodi ako ne počinite isto krivično djelo u određenom poeriodu i imate zabranu obavljanja funkcije ili djelatnosti i vi se nakon toga možete vratiti bez problema“, kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica TIBiH.

Dakle, političkim zvaničnicima omogućeno je da nakon kazne nastave gdje su stali. Dodatni je to problem u slučajevima gdje jedna osoba obavlja istu funkciju kroz više mandata. Može li se inicijativom ograničavanja načelničkih mandata smanjiti korupcija ili populistička retorika?

Korajlić smatra da je ključ efikasnije pravosuđe koje će efikasnije procesuirati slučajeve korupcije i  gdje će kaznena politika biti mnogo oštrija.

„Kada se čovjek navikne na jednu poziciju, on gubi mnoge kriterije jer gubi odnos sa realnošću u državi. Ja jesam više pristalica da se ograniči na dva uzastopna mandata i da se više ne može kandidovati – treba pružiti šansu nekim drugim, a ovo s posebno odnosi na lokalne zajednice sa manjim brojem stanovnika“, kaže Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom.

Osim izostanka krivične odgovornosti, ona moralna se i ne nazire zbog čega ni izmjene regulacionih planova i odlučivanje o državnoj imovini nisu prepreka. Ograničavanje mandata, ipak, nameće pitanje narušavanja prava političkih aktera.

„Ja se slažem da ljudima treba omogućiti aktivno i pasivno biračko pravo, ali ako smo mi svjesni činjenice da u BiH vlada i politička korupcija, kao jednu od mjera ja bih uveo dva mandata, pa jedna pauza, pa možda još jedan mandat kad je lokalni nivo u pitanju. Za više nivoe vlasti bih uzeo samo dva mandata“, dodaje Šehić.

Komunikolog Mladen Bubonjić podsjeća da i stranke trebaju osjetiti veću društvenu odgovornost - da shvate da su na usluzi društvu, a ne da iskorištavaju društvo.

Dodjela ugovora i subvencija privatnim investitorima zavisi od samovolje onih koji su godinama u istim foteljama, a koji im se oduže finasiranjem predizbornih kampanja. Izbori su pred nama a građani će birati. U skladu sa moralnim načelima ili ličnim interesima.

Više u prilogu FTV-a.