Obrazovni sunovrat u nastavnom planu RS-a, izgleda, niko ne namjerava zasutaviti. Bura zbog programa za deveti razred osnovnih škola u RS-u za predmet historija se ne stišava. Pitamo - hoće li biti krivične odgovornosti pred Sudom BiH jer je negiranje ratnih zločina krivično djelo? U Pedagoškom zavodu RS-a, koji je kreirao plan i program, ne vide ništa sporno. Veličanje haških osuđenika, presuđenih ratnih zločinaca pravdaju navodnim željama nastavnika, prenosi televizija Hayat.

I dalje tek - reakcije. Konkretnih poteza nema. Iz OHR-a i Ambasade SAD-a osuda veličanja ratnih zločinaca. Podsjećaju, krivično je djelo i treba biti procesuirano. Nastavni plan koji promovira lažne historijske narative ugrožava stabilnost BiH. Sve poznato, ali na osudi i završava. Iz Tužilaštva BiH navode - nisu nadležni, a krivične prijave nisu dobili.

- Tužilaštvo BiH je pravosudna institucija i nema nadležnosti za intervencije u oblasti nastavnih planova i programa nadležnih ministarstava nauke ili prosvjete. Sve fizičke i pravne osobe koje smatraju da u određenim radnjama i postupanjima postoje elementi krivičnih djela iz nadležnosti Tužilaštva BiH, mogu podnijeti prijavu tužilaštvu.

Čekalo se i na pojašnjenje resornog ministarstva. Bilo je jasno, a sada je i zvanično – da ne vide ništa sporno. Osobe poput Karadžića i Mladića sada su predstavljeni kao heroji, a ni riječi o presudama, genocidu i zločinima.

„Ličnosti poput Ratka Mladića i Radovana Karadžića, kao i drugih, predstavljaju osobe koje su u periodu koji se izučava obavljali značajne dužnosti u vojnom i političkom životu RS-a, te se stoga ne mogu izostaviti. Cilj je da se učenicima na objektivan i nepristrana način predstave događaji i ličnosti kao i procesi iz neprosdne prošlosti te da se razvije kritičko mišljenje“.

Isti stav i iz entitetskog Pedagoškog zavoda.

"To je prosto upoznavanje učenika sa svim ličnostima i događajima koji su se dešavali u RS-u i koji negdje, ustvari, karakterišu historijski razvoj RS-a", kaže Slađana Tanasić, direktorica Pedagoškog zavoda RS-a.

Sistem, dakle, udružen. Najmlađi će raspravljati o ratnim operacijama i strukturi koju su činili presuđeni ratni zločinci. I to kroz glorifikaciju, a ne osudu. Historičari iz RS-a to smatraju prirodnim i logičnim.

"Ukoliko se radi o nekome ko je kreirao prošlost i bio sudionik važnih historijskih događaja i njihov akter, sasvim je prirodno i sasvim je logično da se njegovo ime i prezime nađe u rubrici pojmovi", objašnjava historičar Borivoje Milošević.

No, historičar Mustafa Gradaščević smatra je da je izučavanje tematike o ratnim zločincima u školama, što je potvrđeno presudama domaćih i međunarodnih sudova, samo nastavak politike devedesetih godina: „Bojim se da takve generacije, ta djeca koja stasavaju uz takav narativ, uz narativ da su Ratko Mladić i Radovan Karadžić heroji, a ne ratni zločinci - šta sutra očekivati od takvih ljudi kad budu formirane ličnosti i kad takvi ljudi zasjednu na neke pozicije i budu se nešto pitali u državi Bosni i Hercegovini?“.

Podsjetio je i na zaključak 'sverpskog sabora' koji je, kako navodi, prošao ispod radara i kod političke i akadamske javnosti, a kojim žele ujediniti nastavne planove i programe u okviru predmeta historija u osnovnim i srednjim školama u RS-u i Srbiji.

"Ono što budu učila djeca u Pirotu, Vranju, Čačku, Novom Sadu - to bi po tim unificiranim planovim i programima trebala da uče djeca u Bijeljini, Trebinju, Banjoj Luci, Prijedoru. To je po meni čin ravan agresiji", ističe Gradaščević.

Predsjednik Kluba Bošnjaka u Narodnoj skupštini RS-a Alija Tabaković poziva na reakciju međunarodnih i domaćih institucija – i to hitnu: „Koje će jednom ili prestati biti saučesnik u negiranju genocida i pomagača onih koji ga negiraju ili će staviti tačku na zloupotrebe na negiranje, na izazivanje, na kraju krajeva, i rasne i vjerske i svake druge netolerancije među stanovništvom Bosne i Hercegovine“.

Reagovali su i iz Misije OSCE-a. Naglašavaju da uvođenje nacionalističkih narativa o sukobu iz 90-ih godina ugrožava ključne reforme podučavanja historije. Ko će poduzeti konkretne mjere ili niko nema nadležnosti? Enigma bez odgovora, piše Federalna.ba.