Godimana su čelnici Hezbolaha pozivali svoje članove da se manje oslanjaju na pametne telefone, tvrdeći da Izrael može prisluškivati te uređaje. Alternativa je bila vratiti se na tehnologiju pagera i voki-tokija iz 90-ih godina, koja se smatrala sigurnijom opcijom.

Hezbolah je vjerovao da korištenje pagera omogućuje primanje podataka bez otkrivanja lokacije ili drugih kompromitirajućih informacija. Ova ideja došla je s vrha, a šef Hezbolaha Hassan Nasrallah pozvao je svoje članove da "zakopaju" svoje mobitele, zabrinut da bi ih Izraelci mogli hakirati i otkriti njihovo kretanje, piše Newsweek.

Zatim su ove sedmice izraelski obavještajci pokazali Hezbolahu i svijetu da čak ni najrudimentarnija potrošačka tehnologija nije sigurna u eri naprednog ratovanja. U utorak su pageri koje su koristile stotine pripadnika Hezbolaha eksplodirali gotovo istovremeno u Libanonu i Siriji. Poginulo je najmanje desetak ljudi, a više od 2700 je ozlijeđeno.

Sljedeći dan je smrtno stradalo još 20 osoba, a stotine su ranjene kada su voki-tokiji u Libanonu također misteriozno eksplodirali. Mnogi od mrtvih i ozlijeđenih smatrali su se pripadnicima Hezbolaha, iako je među stradalima bilo civilnih žrtava, prema izvještajima libanonskih medija.

Odbrambeni analitičar: Moderno ratovanje sve više se udaljava od tradicionalnih bojnih polja

Pojedinosti o tome kako je izraelska obavještajna služba izvela operaciju, za koju se kaže da je trajala 15 godina, još uvijek nisu poznate. Vjeruje se da je izraelska obavještajna služba osnovala lažnu firmu u Budimpešti s izričitim ciljem prodaje pagera napunjenih eksplozivom Hezbolahu, tačno predviđajući da će ih ova grupa potražiti.

Koordinirana operacija, rekli su stručnjaci za Newsweek, ukazuje na globalnu promjenu u dinamici bojnog polja, gdje tradicionalne taktike sve više ustupaju mjesto naprednim tehnologijama poput eksplozivnih naprava i kamikaza dronova koje pokreće umjetna inteligencija i često koriste potrošačku elektroniku koja je lako dostupna na internetu, prenosi Index.

Dok se države usredotočuju na onesposobljavanje digitalnih i elektroničkih sistema svojih neprijatelja umjesto samo na konvencionalne vojne taktike, odbrambeni analitičar Hamze Attar kaže da se moderno ratovanje sve više udaljava od tradicionalnih bojnih polja prema kibernetičkim i tajnim operacijama.

"Izrael pokazuje da Hezbolah nije u stanju osigurati ni vlastite operacije. Iako je Hezbolah poznat po tome što je vrlo svjestan kibernetičkih prijetnji, ova situacija šalje suprotnu poruku njihovim pristašama. U Libanonu, gdje kriza električne energije znači oslanjanje na baterijske uređaje, ljudi su sada oprezniji nego ikada", rekao je Attar za Newsweek.

"Kad bi hakeri uspjeli probiti avionske sisteme, suočili bismo se s globalnom katastrofom. Avioni bi padali s neba"

Attar je naglasio rastuću ranjivost civilne infrastrukture na sve sofisticiranije kibernetičke napade. Upozorio je da bi napredni i koordinirani kibernetički napad na automobile ili avione mogao rezultirati masovnim žrtvama u roku od nekoliko sekundi, s obzirom na to da su ti sustavi sve više integrirani s digitalnim kontrolama koje mogu biti kompromitirane.

"Kad bi hakeri uspjeli probiti avionske sisteme, suočili bismo se s globalnom katastrofom. Avioni bi padali s neba. To je zastrašujuća pomisao, ali očekivao sam ovakvo nešto davno. Sa širenjem mobilnih uređaja i čipova imamo daleko više mogućnosti za napade nego za odbranu", tvrdi Attar.

S obzirom na ugrožene opskrbne linije Hezbolaha i njegovu elektroničku opremu koja je sada pod sumnjom, posljednji napad ukazao je na ključnu slabost modernog ratovanja: oslanjanje na dugačke i slabo povezane globalne opskrbne lance. Ova rastuća složenost znači da je više subjekata uključeno u opskrbne lance na više lokacija, što otežava nadzor i odgovornost.

"Zemlje poput Kine mogle bi umetnuti zamke u mrežnu opremu, ne da bi ih dignule u zrak, već da bi prisluškivale"

Iako su zabrinutosti da bi Kina mogla pretvoriti e-bicikle ili infrastrukturu mobilnih telefona u oružje uglavnom neutemeljene, većina današnjih naprednih 5G podatkovnih mreža sve je više "softverski definirana". Strah od ažuriranja zlonamjernog softvera doveo je do toga da su SAD i UK prije mnogo godina zabranili prodaju i uvoz komunikacijske opreme kineskih tehnoloških kompanija poput Huaweija.

Iako ova taktika nije nova - Schneier navodi Mossadovo ubistvo Yahya Ayyasha, glavnog bombaša Hamasa, 1998. godine korištenjem mobitela koji je eksplodirao - vjeruje se da trenutni scenarij označava eskalaciju u načinu na koji se te metode primjenjuju.

"Zemlje poput Kine mogle bi umetnuti zamke u mrežnu opremu, ne da bi ih dignule u zrak, već da bi prisluškivale. Što to znači za sigurnost? Hoće li nam biti dopušteno nositi mobilne telefone u zrakoplove?" rekao je Schneier.

"Oppenheimerov trenutak za umjetnu inteligenciju"

Nedavna izraelska obavještajna operacija protiv Hezbolaha samo je posljednji primjer kako tehnologija preoblikuje bojno polje. Izrael je 2020. robotom potpomognutog umjetnom inteligencijom, kojim se upravlja daljinski putem satelita, usmrtio vrhunskog iranskog nuklearnog naučnika. Izrael i njegovi saveznici također su koristili kibernetičko ratovanje kako bi ometali iranske napore u razvoju nuklearnog oružja.

Brza integracija umjetne inteligencije u bojno polje povukla je paralele s razvojem nuklearnog oružja, a neki stručnjaci ovo nazivaju "Oppenheimerovim trenutkom" za umjetnu inteligenciju.

Autonomne bespilotne letjelice, uključujući one koje je razvio Izrael, sve su sposobnije funkcionirati uz minimalan ljudski angažman, tražeći neprijatelje i lansirajući precizne napade bez izravne kontrole.

U ruskoj invaziji na Ukrajinu bila posebno vidljiva automatizacija smrtonosne sile

Automatizacija smrtonosne sile bila je posebno vidljiva u ruskoj invaziji na Ukrajinu. Ukrajinske snage uvelike koriste bespilotne letjelice kako bi parirale ruskoj zračnoj nadmoći. Rusija je također angažirala vlastitu vojsku bespilotnih letjelica na prvim linijama.

Naravno, to smanjenje rizika po ljudski život ovisi o tome gdje sjedite. Na X-u se mogu pronaći brojne snimke koje prikazuju naoružane ukrajinske dronove kako love i ubijaju ruske vojnike. Snimke stvaraju osjećaj da se gledatelj nalazi u videoigri, ali one su stvarne.

Vojni stratezi i zagovornici ljudskih prava zabrinuti su da povećano oslanjanje na autonomne oružane sisteme već dovodi do smanjenog ljudskog nadzora u donošenju odluka o životu i smrti - što ostavlja prostor za zloupotrebu i pogrešne procjene, kao što se vidjelo u ovosedmičnom napadu.

"Mnogi ljudi ubijeni u Libanonu čak nisu bili militanti Hezbolaha, nego civili", tvrdi Attar: "Čak i ako je neko militant, kad nije naoružan i provodi vrijeme s porodicom, ne treba ga u tom trenutku smatrati borcem", dodao je.