Pojavljivanje visokog predstavnika Christiana Schmidta kao treće strane pred Evropskim sudom za ljudska prava u slučaju Kovačević u skladu je sa pravilima Suda, kažu stručnjaci. Nije prvi put da se jedan visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH pojavljuje u ovoj ulozi pred Evropskim sudom, ali postoje iznimke kada je riječ o pojavljivanju Schmidta. Veliko vijeće u ovom slučaju trebalo bi da zasjeda u drugoj polovini novembra.

Ukoliko predsjednik Evropskog suda za ljudska prava odobri, treća strana u postupku može biti svako. Rijetkost je da treću stranu poziva Sud. Usmeno obraćanje može biti odobreno ako je zakazana rasprava. Kuriozitet u slučaju pojavljivanja Schmidta jeste da je od suda tražio obraćanje putem advokatske kancelarije, a ne pravnog odjela OHR-a. Navodi ovo viši asistent Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Igor Popović. Dodaje da prijatelj suda niti svjedok, ne postoje kao izrazi u pravilima ovog suda.

-Ono što je bitno jeste da treća strana ne može da komentariše suštinu spora, treća strana daje informacije evorpskom sudu o nekim pravnim principima o kontekstu koji je važan za rješavanje slučaja, ali nikako ne smije da kaže svoje mišljenje o ishodu eventualnog spora, kazao je Igor Popović, viši asistent Pravnog fakulteta UNIBL

Nije prvi put da se visoki predstavnik obrati Evropskom sudu za ljudska prava u svojstvu treće strane, kaže Popović. U slučaju Berić i drugi protiv BiH tadašnji visoki predstavnik je obrazlagao upotrebu bonskih ovlaštenja. U slučaju Kovačević, oponenti Schmidtovog postupka tvrde da pred Sud ide bez odobrenja Vijeća za provođenje mira i da je pod uticajem premijera Hrvatske Plenkovića.

-Cilj Schmidta je otići je otići u Strazbur i reći –znate,  ako bi se prekrajao Dejton moglo bi doći do sukoba pa neka ostane ovako kako jeste, pa nemojte potvrđivati presudu Kovačević, a ovih šest već donesenih ćemo zanemariti, kaže Azra Zornić, apelantica pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Još jedan izuzetak jeste da se Kovačević obratio Sudu u Strazburu prije nego što je prošao punu proceduru pred domaćim sudovima. Evropski sud je to prihvatio pod obrazloženjem da bi obraćanje domaćim sudovima bilo nedjelotvorno. 

-Zašto? Zato što su ti sudovi već zauzeli stav u drugim predmetima Sejdić Finci i drugim da nema diskriminacije povodom pasivnog biračkog prava , mada slučaj kovačević se tiče aktivnog biračkog prava prava da izaberemo , međutim Evropski sud je ocijenio da nije to velika razlika da bi ishod bio isti i skohdno tome bilo bi nedjelotvorno od aplikanta tražiti da se prvo obrati domaćem sudu kad se već unaprijed zna obrazloženje, kazao je Igor Popović, viši asistent Pravnog fakulteta UNIBL

Domaći politički akteri svako krupnije pitanje s lakoćom pretvaraju u nove tenzije, kaže za BHRT Popović. Protivnici politiziranja sudskih i pravnih odluka teško dolaze do izražaja.

-BiH se opredijelila da bude demokratska država da bude država koja će uskladiti svoje i zakonodavstvo i propise i prihvatiti međunarodne propise koji podrazumijevaju kompletno preuzimanje evropskih propisa, na kraju krajeva to nam je i obaveza samim pristupanjem EU, kazao je Alija Kožljak, šef kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića

-Uzevši u obzir dosadašnje presude kao Sejdić Finci i druge da nisu proizvele neke stvarne učinke bojim se da ni ova ukoliko ne bude spoljnih uticaja pritisaka, kaže Mladen Bubonjić, politički analitičar.

Presuda u slučaju Kovačević, ma kakva bila, teško može imati pravnu posljedicu na ranije slične presude Evropskog suda za ljudska prava koje nisu izvršene, kaže Igor Popović.

Evropski sud za ljudska prava je prije godinu dana presudio u korist Slavena Kovačevića koji je tužio BiH zbog kršenja njegovih biračkih prava kao pripadnika Ostalih. Vijeće ministara BiH se žalilo i sada je odluka na Velikom vijeću suda u Strazburu.

Žalbu su poslale agentice Monika Mijić i Jelena Cvijetić, nakon čega je ministar odbrane BiH Zukan Helez obavijestio Evropski sud da žalba na presudu nije odluka Bosne i Hercegovine, nego predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto.

Tužba je podnesena Evropskom sudu za ljudska prava 30. augusta 2022, a u svojoj presudi od 29. augusta 2023.

Sud je presudio, većinom od šest glasova prema jednom, da je došlo do povrede članka 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) Evropske konvencije u odnosu na to da Kovačević nije doista zastupljen u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.