Prema dokumentu koji je ovog ljeta sačinio Federalni zavod za programiranje razvoja, najnerazvijenija lokalna zajednica u FBiH su Dobretići.

Za izradu indeksa razvijenosti jedinica lokalne samouprave korišteni se sljedeći indikatori: prihodi od poreza na dohodak po stanovniku; stepen zaposlenosti; kretanje stanovništva; udio starog stanovništva u ukupnom stanovništvu te stepen obrazovanja radne snage.

Stanovništvo općine Dobretići bavi se stočarstvom, ratarstvom i šumarstvom. Najveći i najteži problem je nezaposlenost i slaba privredna aktivnost, piše BiznisInfo.ba.

Kompanije koje imaju sjedište u ovoj općini mogu se nabrojati na prste ruku, dok veće firme ne postoje.

Današnje područje općine Dobretići je do rata imalo 4790 stanovnika u 20-ak sela i zaselaka, a danas ih je ukupno par stotina, uglavnom starije dobi i bave se isključivo stočarstvom.

Nadaleko poznati “Vlašićki sir” je najpoznatiji proizvod pougarskih stočara prije rata. Danas “Vlašićki sir” proizvode, u izuzetno malim količinama, isključivo pojedinci, takoreći za vlastite potrebe, ne i u komercijalne svrhe.

Cijelo područje je pogodno za razvoj turizma osobito zimskog. Npr. područje ima skijališta kao što su Poljane te Krčevine u Pavlovićima. No, da bi se razvio taj potencijal potrebne su investicije kojih do sada nije bilo.

Imaju dugu historiju

Općina Dobretići nalazi se na planini Ranča, u srednjoj Bosni (Srednjobosanski kanton), 20-ak kilometara sjeveroistočno od Jajca. Cijelo područje općine je kod lokalnog stanovništva poznato kao Pougarje, nazvano po rijeci Ugar koja izvire na planini Vlašić (istočno od Dobretića) i protiče uz sjeveroistočni rub obronka Ranče, a to je ujedno i entitetska linija.

Pougarje je do rata bilo pod upravom općine Kneževo, a potom kratko vrijeme pripojeno općini Jajce da bi se osamostalila i danas, kao takva i postoji pod nazivom Dobretići.

Općina je dobila naziv po jednom od najvećih sela ovog kraja, selu Dobretići. Samo selo ima dugu historiju i baštini ime od srednjovjekovne bosanske vlastelinske obitelji Dobretića.

Među stanovništvom još je živa usmena predaja pomognuta historijskim temeljima koja kaže kako je padom Bosne 1463. godine zarobljeno i u Carigrad odvedeno oko 30.000 bosanske mladeži. Među njima je bila i Ljiljana, lijepa kći Stjepana Dobrete, koja je dospjevši u sultanov harem izmolila od sultana ferman kojim se Stjepanu Dobreti daruje vlastelinstvo, nazivano prije Zapadne Vrhovine.

Tu je Stjepan Dobreta i umro, te je ukopan u selu Zapeće. Na spomeniku koji je podignut 1773. godine piše da je umro 1472. godine doživjevši 98 godina. Poslije njegove smrti vlastelinstvo su razdijelili njegovi sinovi.