Da situacija u Njemačkoj nije zadovoljavajuća pokazuju i podaci o povratku radnika u Bosnu i Hercegovinu. Njemačka već odavno kaska za ostatkom eurozone, a posljednje najave o zatvaranju fabrika u automobilskoj industriji dodatno su pogoršale situaciju.

Na sve to, oni koji se vraćaju iz Njemačke kažu da ono što ih je u velikoj mjeri i otjeralo iz BiH, a to je politička nestabilnost, sada ih tjera i iz Njemačke.

Iako BiH i dalje bilježi veliki odliv radne snage, nedavne informacije o povratku porodica u Tuzlanski kanton daju tračak nade da bi u narednom periodu ovaj trend mogao usporiti. Prema procjenama, BiH je u periodu od 2013. do 2023. napustilo oko 600.000 ljudi. U posljednjih pet godina, prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u BiH se vratilo oko 15.000 ljudi.

Da se radnici vraćaju iz Njemačke, za Bloomberg Adriju potvrđuje Irnes H., 31-godišnji visokokvalificirani licencirani električar, koji više od 10 godina živi i radi u ovoj zemlji. Kako kaže, dosta njegovih prijatelja i poznanika se u posljednje vrijeme vratilo, a veliki broj ih je predalo zahtjeve za prekid radnog odnosa te se u narednom periodu planira vratiti u BiH.

"Trenutno su u Njemačkoj ostale dvije grupe ljudi, kada je riječ o onima koji su u Njemačku došli prije npr. pet ili šest godina. Prvi su oni koji su podigli visoke kredite koje moraju vraćati, a nemaju konkretan plan da to brže otplate. Druga grupa su ljudi koji su pokrenuli neke svoje biznise, a treća visokokvalificirane zanatlije i fakultetski obrazovani radnici, koji s trenutnim platama sebi mogu priuštiti lijep život", kaže on.

Dodaje da oni koji su došli da rade u brzim dostavama ili uslužnom sektoru, bez dobrog poznavanja njemačkog jezika i jakih kvalifikacija nisu uspjeli opstati. Također, kako kaže, osoba koja kao samac dođe u Njemačku lakše će se snaći u većim sredinama gdje ima dosta ljudi iz BiH, koji se međusobno podržavaju i pomažu jedni dugima u pronalasku povoljnijih stanova i boljih poslova.

I sam je u jednom momentu razmišljao o povratku u BiH. Nekoliko godina radio je na minhenskoj podzemnoj željeznici, međutim nakon ruske invazije na Ukrajinu, energetske krize i rasta inflacije, plata koju je tu primao nije bila dovoljna da pokrije osnovne troškove, zbog čega je prešao u privatni sektor. Na sve to, početkom ove godine je pokrenuo i svoj obrt.

"Inflacija je pojela plate. Troškovi su skočili za 30-40 posto. Prije pet godina s današnjim platama moglo se živjeti i više nego lagodno. Danas to nije tako. Iskren da budem, da nemam privatni obrt, i ja bih se vratio, jer bi mi bilo lakše da živim u BiH u svojoj kući, da ne plaćam kiriju, troškovi su znatno niži, a uz svoje zanimanje mogao bih i u BiH dobro zarađivati", kaže Irnes H.

I za kraj dodaje da je trenutna politička situacija u Njemačkoj nestabilna te da sve ono što je nekada privlačilo ljude iz BiH danas više ne postoji.

Iako i dalje u BiH vlada percepcija o Njemačkoj kao idealnoj zemlji i vlada želja za ostvarenjem 'njemačkog sna', oni koji su otišli i vratili se razbijaju ovu percepciju i san. Njemačka je u centru pažnje ekonomista nakon što je počela kaskati za drugim zemljama eurozone - uglavnom zbog pada proizvodnje koji traje već neko vrijeme. Iako je za pad dijelom kriva i mala potražnja na glavnim izvoznim tržištima, zemlja se također bori sa strukturnim problemima među kojima su visoki troškovi energije, loša demografska slika i rast konkurentnosti Kine. 

Kompletan tekst možete čitati OVDJE.