Evropska komisija danas je objavila izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini, a jedan dio ovog dokumenta odnosi se direktno na vanjsku politiku naše zemlje, odnosno odnos prema Rusiji.

Kako piše u izvještaju, Bosna i Hercegovina je napravila dobar posao u kontekstu zajedničke vanjske, sigurnosne i odbrambene politike.

Implementacije nema zbog "političkih opstrukcija"

"Postignut je dobar napredak, jer je Bosna i Hercegovina dostigla i održavala potpuno usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i sigurnosnom politikom EU, posebno u vezi sa izjavama i restriktivnim mjerama nakon ruske agresije na Ukrajinu. Implementacija restriktivnih mjera ostaje izazov zbog političkih opstrukcija", kažu iz Evropske komisije.

Naravno, ovdje se iz EK odnose na politiku članova državne vlasti iz entiteta Republika Srpska, koji su u više navrata odbijali mogućnost uvođenja sankcija Rusiji.

Istini za volju, političari poput Elmedina Konakovića i Borjane Krišto potpisivali su, kao članovi Vijeća ministara BiH službene dokumente gdje se osuđivala agresija Rusije na Ukrajinu, ali službeno još nisu uvedene sankcije za ovu zemlju iz BiH.

U daljem dijelu povezanom s vanjskom politikom, Evropska komisija je iznijela tri zahtjeva od naše zemlje, kako bi se dalje napredovalo u ovom segmentu.

"Traži se održavanje potpunog usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, te osiguravanje temeljne implementacije restriktivnih mjera proizašlih iz usklađivanja sa EU, i ulaganje dodatnih napora da se zatvori prostor za strano uplitanje i manipulaciju informacijama", piše u izvještaju.

Pored toga, od vlasti u BiH se traži usklađivanje zakonodavstva i procedura sa standardima EU o označavanju i deaktivaciji malog oružja i lakog naoružanja, uključujući oduzeto i konfiskovano oružje.

Posljednji zahtjev u ovom kontekstu je imenovanje političkog direktora i evropskog dopisnika u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.

Hitno usvojiti Zakon o sudovima, Zakon o sukobu interesa nije potpuno usklađen s EU

Što se tiče ostalih segmenata u izvještaju, zanimljiv je i dio koji se odnosi na usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te o sudovima.

"Nacrt novog Zakona o VSTV-u treba uskladiti sa mišljenjem Venecijanske komisije iz juna 2024. godine. Bosna i Hercegovina bi trebala dostaviti revidirani nacrt na daljnje mišljenje, i u potpunosti uskladiti nacrt zakona sa njenim preporukama prije usvajanja u Parlamentu. Novi zakon o VSTV-u također treba osigurati pravo VSTV-a na pristup svim informacijama potrebnim za obavljanje provjera integriteta", kažu iz Evropske komisije.

Treba podsjetiti da je novi Zakon o VSTV-u usvojen u junu ove godine, ali je opet došlo do problema zbog Odjela za integritet. Na kraju je rečeno da će Odjel za integritet biti uspostavljen u februaru 2025. godine. Tada će sva imenovanja u ovom periodu biti revidirana.

"Ministarstvo pravde finalizira nacrt Zakona o sudovima Bosne i Hercegovine, o kojem je još uvijek u toku postizanje političkog dogovora. Bosna i Hercegovina bi trebala dostaviti nacrt zakona Venecijanskoj komisiji na daljnje mišljenje, prije usvajanja u Parlamentu", rečeno je iz EK za ovaj dio EU puta BiH.

Ovdje treba reći kako je Zakon o sudovima BiH "stao" zbog sjedišta Apelacionog suda BiH. Dok Milorad Dodik i SNSD žele sjedište u Banjoj Luci, stranke Trojke insistiraju da to bude drugi grad u RS-u. HDZ se, zasad, po ovom pitanju drži po strani.

Interesantno je i da je spomenut Zakon o sukobu interesa, uz blagu kritiku iz Evropske komisije.

"Novi zakon o sprečavanju sukoba interesa usvojen je u Parlamentu u martu 2024. godine. Zakon ima za cilj poboljšanje nivoa usklađenosti sa evropskim standardima na državnom nivou i predstavlja značajan korak naprijed, iako još nije u potpunosti usklađen sa evropskim standardima. Sada ga treba efikasno provesti", piše u izvještaju.

Inače, ovaj zakon je bio među prvim zakonima koje je naša zemlja usvojila na putu ka dobijanju zelenog svjetla za otvaranje pregovora o članstvu u EU.

Spomenuta i presuda protiv Fadila Novalića

U dijelu koji se odnosi na politički dio puta BiH ka EU, spomenuta je i borba protiv kriminala i korupcije.

Tako je Evropska komisija u svom izvještaju spomenula presudu protiv Fadila Novalića i drugih u slučaju "Respiratori."

"U januaru 2024. godine, Sud Bosne i Hercegovine je potvrdio presudu u apelacionom postupku u slučaju Novalić i dr. koji se odnosi na prevaru u javnim nabavkama, uključujući i protiv tadašnjeg vršioca dužnosti premijera Federacije. Ovo je prva pravomoćna sudska presuda o korupciji na visokom nivou u BiH", stoji u izvještaju Evropske komisije.

Kritike za RS u pogledu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Također, vrijedi istaći i snažnu kritiku upućenu vlastima u RS-u, a u vezi s Ustavnim sudom naše zemlje.

"Entitetska skupština treba hitno imenovati dvojicu sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Republika Srpska također treba u potpunosti priznati i provoditi odluke Ustavnog suda, ukidajući svaki zakon koji kaže suprotno", piše u ovom izvještaju.

Pored toga, u preporukama koje se odnose na prioritete koje naša zemlja treba da ispuni na putu ka članstvu u EU, ponavlja se stav da se treba popuniti Ustavni sud BiH.

Zanimljiva je i rečenica koja se odnosi na izbor sudija u Bosni i Hercegovini, gdje iz EK kažu kako bi se ove osobe trebale "birati na osnovu njihovih kvalifikacija, a ne etničkog identiteta".