Razvoj događaja u Rumuniji i mogućnost da u predsjedničku palaču dođe Călin Georgescu s dobrim razlogom brinu NATO.

Iako je riječ o jednoj od manje razvijenih evropskih zemalja, koja je i politički i geografski  na periferiji Evropske unije, upravo taj položaj čini je ključnom u aktuelnim trenucima snažne globalne nestabilnosti. Dovoljno je samo pogledati neke od ključnih činjenica o Rumuniji da bi postalo jasno zašto je ta zemlja toliko važna za NATO, a posljedično i za Evropu.

Calin Georgescu Foto: Profimedia

Zemlja s 19 miliona stanovnika članica je NATO-a 20 godina, a također je i dom vojne zračne baze koja je u procesu širenja te bi trebala postati najveća vojna baza saveza u Evropi. Graniči s Ukrajinom. S druge strane Crnog mora nalazi se poluotok Krim, koji je trenutačno pod ruskom kontrolom. Od početka rata Rumunija je podržavala vladu u Kijevu šaljući joj oružje i municiju za odbranu od Rusije. U Deveselu je smješten američki sistem za odbranu od balističkih raketa Aegis, a ondje su stacionirane američke i rumunske jedinice.

Problem na vidiku

Upravo tu problem stvara Georgescu, potencijalni novi predsjednik Rumunije. Njemu je, kako je isticao u kampanji, Deveselu "nacionalna sramota", a Georgescu se protivi i slanju rumunske pomoći Ukrajini. Jednom je prilikom zazvao "rusku mudrost" u oblikovanju vanjske politike Rumunije.

Georgescu istovremeno tvrdi da nije za povlačenje zemlje iz NATO-a, kao ni izlazak zemlje iz Evropske unije, što bi mu sigurno zamjerili građani koji velikom većinom podržavaju rumunsko članstvo u oba udruženja.

"Sve što želim je da ne klečimo, da ne prihvaćamo baš sve. Trebamo raditi u nacionalnom interesu", tvrdi Georgescu dok Rusija okupira susjednu demokratsku i međunarodno priznatu državu Ukrajinu, zveckajući oružjem i izvodeći sabotaže po cijeloj Evropi. Iako prema nedavno objavljenim rezultatima ankete koju je provela Evropska unija 88 posto Rumuna podržava članstvo u NATO-u, antizapadno raspoloženi predsjednik mogao bi stvoriti probleme Savezu.

Georgescu bi mogao slijediti primjer mađarskog predsjednika Viktora Orbána i ponašati se kao proruski igrač unutar bloka. Rumunski polupredsjednički sistem znači da je predsjednik šef države, zapovjednik vojske i zadužen za vanjsku politiku.

Radikalna politička promjena u Bukureštu mogla bi oslabiti rumunjsku ulogu jednog od glavnih regionalnih sigurnosnih čimbenika u savezu, piše Politico. Rumunija je jedan od najvećih potrošača u NATO-u, koristi borbene avione F-16, kupuje tenkove M1 Abrams iz SAD-a i planira otvoriti jednu od najvećih zračnih baza u NATO-u. Također je slala vojnike u Irak i Afganistan.

Rumunski tenk TR-85 ‘Bizonul‘ tokom vježbe u zračnoj bazi Mihail Kogalniceanu u Rumunjii Foto: Profimedia

Ta rastuća vojna moć temelji se na više od dva desetljeća brzog ekonomskog rasta koji je zemlju iz balkanske siromašne nacije transformirao u sve bogatiji narod, koji je čak premašio starog rivala Mađarsku prema BDP-u po glavi stanovnika. "Uloga Rumunije se jako promijenila u posljednjih 20 godina otkako je postala članica NATO-a, a zemlja je poduzela korake prema tome da postane pružatelj sigurnosti, a ne samo potrošač sigurnosti", rekla je za Politico Anca Agachi, politička analitičarka u trustu mozgova RAND.

Rumunija je nakon ruske invazije na susjednu Ukrajinu slala oružje vladi u Kijevu, uključujući sistem protuzračne odbrane Patriot, a pomagala je i u dostavi međunarodne pomoći u Kijev. Njezin je položaj ključan zbog obale Crnog mora, gdje Rusi napadaju civilne brodove i postavljaju mine. Osim toga, ruski dronovi prolazili su kroz rumunski zračni prostor na putu prema Ukrajini. Fragmenti dronova pronađeni su na rumunskom teritoriju. "Blizina Ukrajine postavila je Rumuniju kao ključnog logističkog partnera NATO-a", rekla je za portal Antonia Colibasanu, geopolitička analitičarka iz Rumunije. Rumunija je također centar za obuku ukrajinskih pilota F-16.

Zračna baza Mihail Kogalniceanu u Rumuniji, na slici finski F/A-18 Hornet borbeni avioni Foto: Profimedia

U sklopu NATO-ove strategije odvraćanja, čelnici NATO-a su se u martu 2022. složili da će uspostaviti četiri dodatne multinacionalne borbene skupine duž istočnog krila saveza, uključujući i jednu pod francuskim vodstvom u Rumuniji. Jedinica stacionirana u Cincuu sljedeće bi godine trebala biti unaprijeđena u brigadu s 4000 vojnika. Čine je vojnici iz Belgije, Luksemburga, Sjeverne Makedonije, Poljske, Portugala i SAD-a.

Baza za 10.000 ljudi

Uz spomenutu raketnu odbranu u Deveseluu, Rumunija namjerava potrošiti 2,7 milijardi dolara pretvarajući svoju zračnu bazu Mihail Kogălniceanu u jednu od najvećih baza NATO-a. Nakon dovršetka nadogradnje koji se planira za 2030., Kogălniceanu će biti dom više od 10.000 vojnika i civila, od kojih će neki biti premješteni iz američke baze Ramstein u Njemačkoj.

U ovom trenutku Bukurešt izdvaja 2,25 posto svog BDP-a za odbranu, što je iznad NATO-ova cilja od dva posto, a planira povećati vojnu potrošnju na 2,5 posto sljedeće godine te na tri posto do 2026. godine. "Treba nam pet do deset godina da dođemo na razinu potrebnu za reakciju i obeshrabrivanje bilo kakvog rata", kaže Iulian Chifu, predsjednik Centra za prevenciju sukoba i rano upozoravanje u Bukureštu i bivši vladin savjetnik za međunarodnu sigurnost.

Rumunija je u postupku modernizacije svojih oružanih snaga, za što joj treba pomoć saveznika. Trenutačno kupuje 32 borbena zrakoplova Lockheed Martin F-35 Lightning iz SAD-a, kao i sustave protuzračne odbrane Patriot i sustave M142 HIMARS. Zbog zastoja u proizvodnju Rumunija se već naoružava i iz vanjskih izvora. Trenutačno je u postupku nabave 54 južnokorejske haubice K9 Thunder za cijenu od 910 miliona dolara.

Politico napominje da su ranije ove godine od kompanije Hanwha Aerospace doznali da bi Rumunija mogla postati čvorište za proizvodnju oružja za Evropu, Bliski istok i Afriku. Njemački veliki proizvođač Rheinmetall također razmišlja o gradnji velike tvornice u Rumuniji.