Britanski list Financial Times piše kako mnogi političari u Evropi smatraju da je došlo vrijeme da se više od milion sirijskih izbjeglica na tom kontinentu vrati u svoju domovinu nakon pada režima predsjednika Bashara al-Assada, dok Sirijci kažu da to nije tako jednostavno.

Sirijci koji su pobjegli od rata koji traje već 13 godina ne smatraju da je došlo pravo vrijeme za povratak, imajući u vidu neizvjesnu političku situaciju nakon svrgavanja Assadovog režima, štetu na infrastrukturi i stambenim objektima, zbog čega mnogi dijelovi zemlje više nisu pogodni za stanovanje.

Financial Times prenosi riječi Omara Al-Hajjara (54 godine), građevinskog radnika iz grada Halepa i jednog od oko 970.000 Sirijaca trenutno nastanjenih u Njemačkoj, koji je rekao da svi koje poznaje žele sačekati i vidjeti kako će se stvari razvijati, jer je “situacija u Siriji je vrlo teška”.

Njemačka

Njemačka spada u najveće domaćine sirijskim izbjeglicama u Evropskoj uniji, nakon odluke bivše kancelarke Angele Merkel 2015. da otvori vrata za oko milion tražitelja azila, od kojih je većina s Bliskog istoka. Očekuje se da će pitanje migracije imati veliku ulogu u kampanjama uoči prijevremenih izbora koji će se održati u februaru.

Prema britanskim novinama, političari iz Kršćansko-demokratske unije (CDU), stranke desnog centra, i krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) rekli su – nekoliko sati nakon pada Assada – da je došlo vrijeme da Sirijci počnu razmišljati o povratku svojim domovima.

Iako se Al-Hajjar raduje zbog kraja više od 50 godina vladavine porodice Assad, za novine je izjavio da je Siriji ”potrebna vlada i izgradnja institucija” prije nego što ljudi počnu razmišljati o povratku kući.

Financial Times u svom izvještaju navodi da je Njemačka bila prva zemlja koja je u ponedjeljak objavila da obustavlja zahtjeve za azil Sirijaca, a Velika Britanija, Francuska, Italija i druge zemlje Evropske unije brzo su slijedile taj primjer.

Nestrpljivi, ali…

Britanske novine navode da je organizacija “Pro Asyl”, grupa za ljudska prava sa sjedištem u Frankfurtu, kritizirala ton rasprava koje se vode među političarima i pozvala ih da “preuzmu odgovornost i pokažu solidarnost s izbjeglicama”, umjesto da koriste pitanje izbjeglica kao političku kartu.

S druge strane, neki Sirijci se žele što prije vratiti kući, uključujući aktiviste unutar ove zajednice koji žele sudjelovati u oblikovanju budućnosti zemlje.

Joumana Seif (54 godine), odvjetnica i aktivistica za ljudska prava koja živi u Berlinu od 2013. godine, izjavila je za novine da se mnogi ljudi u njenim krugovima žele odmah vratiti, te da je za mnoge ljude prvo pitanje: ”Kada se vraćamo?”

No, izrazila je zabrinutost zbog dominantne uloge koju igra Hay'at Tahrir al-Sham, koji Financial Times opisuje kao islamistički pokret i najjaču naoružanu opozicionu grupu koja je predvodila ofanzivu protiv režima Bashara al-Assada.

San o demokratiji

Seif je rekla da se želi boriti “kako bi se dovršio naš san o izgradnji moderne, demokratske države koja štiti ljudska prava i osigurava jednakost za sve, uključujući žene”.

Novine prenose riječi Nikolasa Ioannidesa, zamjenika kiparskog ministra za migracije, koji je rekao da je 60 Sirijaca povuklo svoje zahtjeve za azil na Kipru, navodeći kao razlog rađanje ”novog dana punog nade” za njihovu domovinu.

Međutim, na Kipru ima i drugih Sirijaca koji oklijevaju s povratkom, među kojima je i predsjednik zajednice ”Slobodna Sirija”, Thabet Abbarah. Smatra da je povratak u ovom trenutku “velika pogreška”, jer “nema države, nema policije, nema vojske”, dok Izrael zauzima sirijske teritorije.

Prema izvještaju novina, Sirija je razorena godinama rata, država je bankrotirala i nije jasno kako će naoružane opozicione grupe uspostaviti upravljačke strukture, prenosi Al Jazeera.

Neizvjesnost i ovdje i tamo

”Preuranjeno je govoriti o tome da se neko od Sirijaca želi vratiti”, rekla je Shaza Saker, vlasnica restorana u Rimu. Tvrdi da su kršćanske izbjeglice posebno “nervozne”, te je upitala: “Zašto bi se sada vratili? U nepoznato?”

Novine otkrivaju da samo oko 160.000 Sirijaca u Njemačkoj ima njemačke pasoše, što ostale izlaže mogućnosti ukidanja izbjegličkog statusa u budućnosti, iako mnogi od njih također imaju zahtjeve za državljanstvo na čekanju.

Thomas Oberhauser, advokat i predsjednik Odbora za migracijsko pravo Advokatske komore Njemačke, upozorio je da njemačka Vlada prvo mora dokazati da je Sirija sigurna zemlja koja štiti prava etničkih i vjerskih grupa, dodajući da nije prikladno vrijeme za razgovor o njihovom povratku u svoju zemlju.

Neki su također upozorili i na neželjene posljedice koje bi mogle pogoditi Njemačku, koja pati od nedostatka radne snage. Njemačka bolnička federacija i Njemačko udruženje ljekara specijalista (SpiFa) istaknuli su da Sirijci čine najveći broj stranih ljekara u zemlji, te kako će njihov odlazak imati značajan utjecaj na njemački zdravstveni sistem.