Evropsko vijeće na jučerašnjoj sjednici donijelo je zaključke koji se tiču zemalja Zapadnog Balkana, a jedan od tih zaključaka logično se nametnuo nakon posljednjeg izvještaja Evropske komisije u kojem se ponovilo da Bosna i Hercegovina treba odbaciti svaki vid diskriminacije, te uspostaviti jednakopravnost građana bez obzira da li pripadaju konstitutivnim narodima ili onima iz grupe Ostali.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, osim zadataka koji bi se trebali obaviti za donošenje pregovaračkog okvira i otvaranja pregovora sa Evropskom unijom, Evropsko vijeće je ponovno afirmisalo presude Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na potrebne ustavne reforme koje se očekuju u narednom periodu.

Jasna je to poruka koju je Evropsko vijeće uputilo našoj zemlji poručivši nam koji su to evropski standardi i principi na kojima trebamo graditi svoj politički sistem, temeljen na demokratiji, vladavini prava i zaštiti individualnih ljudskih prava.

Odbačeno je nastojanje susjedne Hrvatske da u zaključcima stoji formulacija o "jednakosti konstitutivnih naroda" te je Evropsko vijeće ponovilo svoje ranije stavove da je jednakopravnost svih građana jedan od temeljnih principa.

Poruka je to i zastupnici HDZ-a u Evropskom parlamentu Željani Zovko koja je opet je imala skandalozne izjave, ponavljajući dugogodišnje teze svojih nadređenih o legitimnosti Hrvata u BiH i njihovoj navodnoj majoriziranosti. 

Za EU formula konstitutivnosti nije prihvatljiva

Zaključke Evropskog vijeća za "Slobodnu Bosnu" prokomentirao je i političar Miro Lazović.

"Šta će reći lider HNS-a Dragan Čović koji sebe naziva 'PROMICATELJEM EVROPSKIH VRIJEDNOSTI' na odluku Evropskog vijeća da se u budućim promjenama Ustava BiH moraju brisati sve diskriminacije na način da se da prednost građanima, a ne konstitutivnim narodima. Bit će interesantno čuti njegov komentar. Hoće li na sebi svojstven način 'mudrovati' u pokušaju minoriziranja odluke Evropskog vijeća ili će uslijediti njegova 'gromoglasna' šutnja", rekao je Lazović za "SB" dodajući kako Dragan Čović i svi drugi koji konstitutivne narode koriste kao formulu za političke, etničke i teritorijalne podjele konačno moraju prihvatiti činjenicu da za Evropsku uniju ta formula nije prihvatljiva.

"Temelj ustava evropskih država je građanin, pojedinac, čovjek koji je zadovoljan svojim životom, koji ima posao, koji je siguran za budućnost svoje djece, koji može zadovoljiti sve potrebe za sebe i svoju porodicu. Dakle, pojam KONSTITUTIVNOST počiva na pojedincu, a ne na kolektivitetima. Po Čoviću i Dodiku konstitutivan je onaj pojedinac koji uzme olovku i zaokruži svoju etničku partiju, etničkog predstavnika ili etničkog lidera. To je za njih konstitutivnost i legitimno predstavljanje. A to, što se nakon toga, ti pojedinci vraćaju u svoju neizvjesnost, a mnogi od njih na biroe za zapošljavanje i pred narodne kuhinje, to njih nije briga", prokomentirao je Lazović.

Poruka Zovko i drugima

Nakon zaključka Evropskog vijeća o neophodnosti ustavnih reformi i brisanju svih diskriminacija. Lazović smatra kako bi bilo neophodno da se umjesto pojma konstitutivni narodi govori o ravnopravnosti predstavnika etničkih naroda u javnom i političkom životu u BiH.

"Građanski i etnički identiteti nisu suprostavljeni jedno drugom. Oni su u komplementarnom odnosu. Međusobno se dodiruju i dopunjuju. Ovakvim evropskim zaključcima jasno se daje do znanja i evropskim parlamentarcima iz susjedne države da konačno prestanu koristiti vokabular diskriminacije građana koji je u potpunoj suprotnosti sa temeljnim principima te iste EU u čijem parlamentu sjede i dobijaju platu. Sada je to potpuno jasno da je to neprihvatljivo za EU", rekao je Lazović te dodao:

"Zato je za budućnost BiH važno shvatiti da građanski princip i građanska država, kao država punih ljudskih prava i sloboda na cijelom prostoru istovremeno šititi etničke, vjerske i sve druge identitete koji pojedinac, građanin, posjeduje. I taj pristup treba da bude mnogo glasniji kako u BiH tako i u kontaktima sa zvaničnicima EU", poručio je Lazović za "SB".

Zbog legitimnosti i konstitutivnosti rušili i presudu Kovačević

I na javnoj raspravi pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu "Slaven Kovačević protiv BiH" hrvatski predstavnici su insistirali na provedbi svojih politika u BiH.

Mnogi Kovačeviću presudu smatraju historijskim korakom za Bosnu i Hercegovinu, jer bi njome zemlja krenula ka prevazilaženju etničkog koncepta i išla prema građanskom, uz provođenje ostalih presuda ESLJP, što od BiH traži i Evropska unija ukoliko želi da joj se pridruži, potvrđeno je kroz posljednji izvještaj Evropske komisije. Raspravu u Strasbourgu Lazović je, kako je rekao za "SB", doživio kao pokušaje rušenja budućnosti BiH.

Presuda Kovačević trn je u oku onih koji svoje politike kroje nacionalizmom, upozoravaju analitičari od ranije, naročito HDZ-u jer ruši snove o trećem entitetu, legitimnom predstavljanju... 

Nakon što se sudu obratila agentica Republike Hrvatske Štefica Stažnek koja je tvrdila da Kovačević zajedno sa Demokratskom frontom ima političku agendu koja ima za cilj umanjiti prava konstitutivnih naroda, te nakon što je završilo obraćanje strana, sudije Velikog vijeća počele su sa postavljanjem pitanja.

Sudija Velikog vijeća Faris Vehabović postavio je pitanje agentici Vlade Hrvatske zašto je Hrvatska ukinula konstitutivnost Srba dok istovremeno smatra da je ovaj princip primjeren za multietničke zemlje. Također, Vehabović je pitao i bh. delegaciju kako to da predstavljaju interese svih naroda, a u delegaciji nema nijedan Bošnjak. Inače, članovi HDZ-a su ranije pokušali smijeniti sudiju Vehabovića.

(S. H.)