Razgovarao: Darko OMERAGIĆ

Doktor ekonomskih nauka Faruk Hadžić često bh. vlastima predlaže kako da unaprijede ekonomiju u BiH, pomognu radnicima i poslodavcima i stabilizuju vlastite budžete, ali bh. političarima ekonomija nije ni na kraj pameti i savjete ekonomista poput Hadžića olako shvataju ili ih uopšte ne uzimaju u obzir. Zato iz godine u godinu imamo gotovo jedne te iste probleme zbog kojih radnici odlaze iz naše zemlje, a investitori nas izbjegavaju u širokom luku. Na kraju ove godine s nadom da će naredna biti bolja, Hadžića smo zamolili da nam predstavi “krvnu sliku” bh. ekonomije, a bh. vlastima ponovo ponudi svoje ideje i prijedloge s čijom realizacijom mogu početi odmah.    

Šta vlasti u BiH trebaju uraditi odmah, a šta u srednjoročnom periodu kako bi unaprijedile poslovni ambijent i bh. ekonomiju?

“Bosna i Hercegovina trenutno se suočava s duboko ukorijenjenim ekonomskim izazovima koji zahtijevaju hrabre, ali pažljivo planirane reforme. Vlasti, posebno na entitetskom nivou, moraju hitno djelovati kako bi stvorile povoljan poslovni ambijent, unaprijedile kvalitet života građana i postavile temelje za dugoročni ekonomski rast.

Kratkoročne mjere trebale bi se fokusirati na poreskog rasterećenje rada i povećanje plata. Smanjenje doprinosa na rad olakšalo bi poslodavcima zapošljavanje i povećalo neto plate radnika, što bi direktno podiglo kupovnu moć građana i podstaklo domaću potrošnju. Istovremeno, uvođenje diferencirane stope PDV-a moglo bi smanjiti troškove osnovnih životnih namirnica za najugroženije kategorije stanovništva, dok bi zadržavanje standardne stope na luksuzne proizvode osiguralo stabilne budžetske prihode.

Digitalizacija javnih usluga predstavlja ključan korak u modernizaciji administracije. Ovaj proces bi značajno smanjio birokratske prepreke, povećao efikasnost državnih institucija i stvorio povoljnije okruženje za domaće i strane investitore. Uz to, mala i srednja preduzeća (MSP), kao okosnica ekonomije BiH, zahtijevaju hitnu podršku kroz subvencije, povoljne kredite i smanjenje administrativnih prepreka, što bi omogućilo njihov rast i razvoj.

U srednjoročnom periodu, reforma obrazovnog sistema mora postati prioritet. Usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada kroz partnerstva između obrazovnih institucija i privrede, dualno obrazovanje i veći fokus na STEM oblasti i IT sektor, može značajno povećati zapošljivost mladih i doprinijeti razvoju domaćih industrija.

GRADIMO CESTE, PODIŽIMO INDUSTRIJSKE ZONE

Razvoj moderne infrastrukture također je ključan za privlačenje investicija i povećanje konkurentnosti. Ulaganje u saobraćajne koridore, energetsku infrastrukturu i stvaranje industrijskih zona otvoriće nova radna mjesta i podstaći regionalnu integraciju. Smanjenje prekomjerne javne administracije i bolje ciljane socijalne naknade omogućit će oslobađanje sredstava za razvojne projekte, dok će reforma socijalnih davanja osigurati da pomoć dospije do onih kojima je najpotrebnija.

Podrška izvoznicima je još jedan važan segment srednjoročne strategije. Osnivanje fondova za podršku izvozu, smanjenje carinskih i necarinskih barijera i jačanje logističkih kapaciteta pomoći će domaćim kompanijama da lakše plasiraju proizvode na stranim tržištima i povećaju konkurentnost.”

Na prste jedne ruke se mogu nabrojati direktne domaće i strane investicije koje donose radna mjesta u proizvodnji. Zašto nas izbjegavaju investitori?

“Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim izazovima u privlačenju direktnih domaćih i stranih investicija koje bi mogle otvoriti radna mjesta u proizvodnji. Investitori izbjegavaju BiH zbog nepovoljnih uslovaa poslovanja i visokih rizika povezanih s ulaganjem. Dok zemlje regiona bilježe značajne prilive stranih direktnih investicija, BiH zaostaje zbog kombinacije političkih, pravnih i ekonomskih faktora.

Jedan od glavnih razloga za izbjegavanje investicija je politička nestabilnost. Zemlja je često percipirana kao visokorizična destinacija zbog složenog sistema vlasti i čestih sukoba između različitih nivoa vlasti. Investitori preferiraju stabilna tržišta s predvidljivim poslovnim okruženjem, što BiH trenutno ne nudi. Dodatno, pravna nesigurnost predstavlja značajan problem. Pravosudni sistem u BiH je spor i neefikasan, a povremeni slučajevi korupcije dodatno narušavaju povjerenje investitora. Sporovi se često rješavaju godinama, što odbija ulagače koji traže transparentne i brze procese.

Nedostatak moderne infrastrukture još je jedan značajan faktor koji otežava privlačenje investicija. Iako BiH ima stratešku geografsku poziciju, slabo razvijena transportna i energetska infrastruktura ograničava njen potencijal kao investicione destinacije. Na primjer, neadekvatna željeznička mreža i slaba povezanost sa susjednim zemljama čine logistiku složenijom i skupljom. Visoki porezi i doprinosi na rad dodatno destimulišu proizvodne sektore s niskom dodanom vrijednošću, gdje troškovi rada značajno utiču na konkurentnost.

ŠTA TRAŽE STRANI INVESTITORI?

Emigracija mladih i obrazovanih ljudi rezultirala je nedostatkom kvalifikovane radne snage, što je još jedna prepreka za investitore. Iako BiH ima relativno nisku stopu zaposlenosti, mnogi radnici nemaju vještine koje su potrebne za proizvodne sektore. Pored toga, kompleksna birokratija predstavlja značajnu prepreku. Dugotrajni procesi registracije kompanija i dobivanja dozvola obeshrabruju investitore, dok minimalna digitalizacija dodatno usložnjava poslovanje.

Kako bi se privukle investicije, potrebno je poboljšati poslovni ambijent. Stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora unutar BiH, uz harmonizaciju zakona između entiteta, može značajno olakšati poslovanje. Smanjenje birokratskih procedura i digitalizacija javnih usluga privukli bi investitore koji traže jednostavnije i efikasnije poslovno okruženje. Također, uvođenje poreskih olakšica i subvencija za strateške sektore, poput prerađivačke industrije, IT-a i obnovljivih izvora energije, moglo bi dodatno potaknuti ulaganja.

Razvoj moderne transportne infrastrukture, industrijskih zona i energetskih kapaciteta osigurao bi povoljnije uvjete za proizvodnju i izvoz, dok bi jačanje pravne države kroz efikasniji pravosudni sistem i borbu protiv korupcije povećalo povjerenje investitora i omogućilo održiv rast investicija.”

Kakva je prognoza ekonomskog rasta u BiH za narednu godinu i kakvo je uopće stanje evropske i svjetske ekonomije u svjetlu brojnih kriza, prije svega ratova, te kakve su naše šanse u cijeloj toj priči? Je li možda spas u tome da dižemo našu namjensku industriju ili da se fokusiramo na druge oblasti?

“Prognoze za ekonomski rast Bosne i Hercegovine u 2025. godini ukazuju na mogućnost ostvarivanja umjerenog rasta od 2% do 3%, pod uslovom da globalni ekonomski šokovi budu kontrolisani, a domaće vlasti preduzmu mjere za stabilizaciju i stimulaciju ekonomije. Ipak, ovaj rast će ostati ispod potencijala zemlje zbog strukturnih slabosti, političke nestabilnosti i ograničenog kapaciteta za privlačenje stranih investicija. Ključni izazovi, poput niske produktivnosti i nepovoljnih uslova poslovanja i dalje će ograničavati značajniji ekonomski iskorak.

Evropska unija, kao glavni trgovinski partner Bosne i Hercegovine, suočava se s brojnim ekonomskim izazovima, uključujući energetske krize, inflaciju i posljedice rata u Ukrajini. Ove poteškoće dodatno usložnjavaju globalnu ekonomsku situaciju obilježenu usporavanjem privrede u razvijenim ekonomijama, visokim kamatnim stopama i geopolitičkim tenzijama. Kao zemlja u razvoju, BiH je posebno osjetljiva na ovakve poremećaje zbog zavisnosti od vanjske trgovine i ograničenog fiskalnog prostora za intervenciju. Ovi globalni faktori povećavaju rizike i dodatno naglašavaju potrebu za domaćim reformama i boljom ekonomskom politikom.

BiH JE TRANZITNA TAČKA IZMEĐU JUGOISTOČNE I SREDNJE EVROPE

U ovom kontekstu, Bosna i Hercegovina ima nekoliko komparativnih prednosti koje može iskoristiti. Njen geografski položaj, kao tranzitna tačka između jugoistočne i srednje Evrope, pruža mogućnosti za razvoj logistike, transporta i trgovine. Prirodni resursi, uključujući hidroenergiju, obnovljive izvore energije, šumarstvo i poljoprivredu, otvaraju šanse za rast u sektorima koji su ključni za održivu ekonomiju. Osim toga, BiH posjeduje relativno obrazovanu radnu snagu u oblastima poput IT-a i inženjeringa, što predstavlja potencijal za razvoj novih tehnologija i usluga, iako je ovaj potencijal ograničen kontinuiranom emigracijom mladih.”

Da li je namjenska industrija spas?

“Namjenska industrija, koja ima dugu tradiciju u Bosni i Hercegovini, može igrati važnu ulogu u ekonomskom razvoju u narednim godinama, posebno zbog sve veće globalne potražnje za vojnim tehnologijama i opremom. Ovaj sektor ima značajan potencijal za generisanje prihoda, otvaranje radnih mjesta i jačanje izvoza. BiH već ima razvijenu infrastrukturu i stručnu radnu snagu u ovom sektoru, što predstavlja solidnu osnovu za daljnji rast. Modernizacija proizvodnih pogona, uvođenje novih tehnologija i povećanje izvoza na međunarodna tržišta mogu dodatno unaprijediti položaj BiH kao pouzdanog partnera u ovoj industriji.

Međutim, treba biti oprezan. Oslanjanje isključivo na namjensku industriju nosi rizik zbog nepredvidivosti geopolitičkih faktora i fluktuacija u globalnoj potražnji. Na primjer, promjene u međunarodnim odnosima ili uvođenje strožijih regulativa na tržištima naoružanja mogu ograničiti dalji razvoj ovog sektora. Uz to, prevelika zavisnost od namjenske industrije može stvoriti neuravnoteženu ekonomiju, osjetljivu na vanjske šokove. Stoga, ovaj sektor treba posmatrati kao dio šire strategije ekonomske diversifikacije.

Etika poslovanja također je važan aspekt koji treba uzeti u obzir. Iako namjenska industrija može donijeti značajne ekonomske benefite, mora se osigurati da proizvodnja i izvoz budu u skladu s međunarodnim standardima i zakonima, kako bi se izbjegle kontroverze i negativne posljedice po ugled zemlje.”

Na šta se još fokusirati?

“Bosna i Hercegovina ima značajan potencijal za diversifikaciju svoje ekonomije i razvoj sektora koji bi mogli osigurati dugoročan i održiv rast. Dok tradicionalni sektori, poput namjenske industrije, igraju važnu ulogu, neophodno je proširiti fokus na oblasti koje mogu odgovoriti na globalne trendove i iskoristiti specifične prednosti BiH. Razvoj ovih sektora zahtijeva strateške investicije, podršku javnih politika i međunarodnu saradnju, ali donosi višestruke benefite, uključujući povećanje konkurentnosti, stvaranje novih radnih mjesta i smanjenje zavisnosti od uvoza.

Globalni prelazak na zelenu ekonomiju pruža ogromne mogućnosti za ulaganja u hidroelektrane, solarne i vjetroelektrane. Bosna i Hercegovina, s obzirom na svoje prirodne resurse, ima potencijal da postane regionalni lider u proizvodnji i izvozu čiste energije. Ulaganja u obnovljive izvore energije ne samo da bi smanjila zavisnost zemlje od fosilnih goriva, već bi doprinijela i smanjenju emisije ugljen-dioksida, što je ključni cilj globalne agende za borbu protiv klimatskih promjena.

IT SEKTOR NAM JE BITAN

IT sektor već pokazuje značajan rast u BiH, ali daljnja ulaganja u edukaciju, istraživanje i razvoj mogu značajno povećati konkurentnost i otvoriti nova radna mjesta. Digitalna transformacija, uključujući podršku za startupove i stvaranje tehnoloških hubova, može BiH pozicionirati kao konkurentnu destinaciju za outsourcing i inovacije, što bi dodatno povećalo prihode i smanjilo nezaposlenost među mladima.

S obzirom na globalne izazove u lancima snabdijevanja, razvoj lokalne proizvodnje hrane i kapaciteta za preradu može donijeti značajne ekonomske i socijalne benefite. BiH ima prirodne resurse i tradicionalnu poljoprivrednu bazu, ali je potrebna modernizacija infrastrukture, subvencije za poljoprivrednike i olakšan pristup tržištima kako bi ovaj sektor postao konkurentan. Fokus na organsku i kvalitetnu proizvodnju može dodatno povećati vrijednost proizvoda na domaćem i stranom tržištu.

Bosna i Hercegovina posjeduje ogroman neiskorišteni potencijal u turizmu, posebno u segmentima eko i avanturističkog turizma. Bogata prirodna i kulturna baština, zajedno s relativno niskim troškovima, čine BiH privlačnom destinacijom. Ulaganja u turističku infrastrukturu, promociju i obuku radne snage u sektoru turizma mogu značajno povećati prihode i otvoriti nova radna mjesta, posebno u ruralnim područjima.

Usmjeravanje na ove sektore ne samo da bi diversifikovalo ekonomiju BiH, već bi osiguralo održivi razvoj u skladu s globalnim trendovima i potrebama domaćeg tržišta. Ovi sektori, uz adekvatnu podršku, mogu postati pokretači ekonomskog oporavka i rasta”, rekao je na kraju intervjua za "Slobodnu Bosnu" doktor ekonomskih nauka Faruk Hadžić.