Ekonomista Faruk Hadžić komentarisao je odluku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) prema kojoj minimalna plata u 2025. godini iznosi 1.000 KM.

I dok jedni smatraju da je ova odluka ispravna, drugi su stava da će predstavljati značajan udar na ekonomiju u Federaciju BiH.

Međutim, Hadžić ukazuje na to da se, govoreći o ovoj odluci, rijetko spominje značajno povećanje izdataka za doprinose.

"Dio oko povećanja minimalne plate koju dobije radnik, neću polemisati. Donosioci odluka su naravno samo objavili da će minimalna plata povećati sa 619 na 1.000 KM (povećanje od 381 KM ili oko 61%), ali nije objavljeno da će zbog rasta minimalne plate doći i do dodatnih izdataka za doprinose od 304 KM. Po meni, ovaj dio je najviše sporan u ovoj temi oko minimalne plate i velika je greška što nije iskorištena prilika da se ide na prijedlog 'zaleđenih doprinosa' koje sam predložio prije nekih šest mjeseci", ukazuje Hadžić.

Ukoliko je, dodaje, namjera bila povećanje životnog standarda radnika, onda se je i ovaj dio trebao dati radnicima tako što bi se Federacija BiH odrekla dodatno naplaćenih doprinosa i poreza zbog rasta minimalne plate ili generalno odreći se naplate i tako olakšati poslodavcima ovaj rast.

"Da su recimo kojim slučajem i ovaj iznos dali radnicima, minimalno primanje u Federaciji bi bilo preko 1.500 KM (minimalna plata bi bila oko 1.300 KM + topli obrok i prijevoz).

Podaci Porezne uprave FBiH koje imam iz augusta 2023. godine, pokazuju da je u Federaciji radilo 223.285 radnika za platu od 1.000 KM i manju. Danas je taj broj sigurno manji, ali opet je i dalje značajan. Naravno, teško je precizno izračunati koliko će biti dodatna naplata doprinosa od ovog broja radnika podizanjem minimalne plate, jer nisu svi radili za istu platu. Oni koji su bliži 1.000 KM, manji će biti izdatak podizanjem minimalne plate, ali ne očekujem da bi taj iznos na godišnjem nivou bio manji od 400 miliona KM, pod pretpostavkom da ne dođe do otpuštanja radnika. Ovo je iznos koji se odnosi samo za dodatni rast troškova poslovanja zbog većih izdataka za doprinose, a ne za plate radnika", ističe Hadžić.

Kaže i da ova mjera neće imati iste efekte za sve dijelove Federacije BiH. Neki kantoni će biti više pogođeni u odnosu na druge, jer u pojedinim kantonima postoji više preduzeća koja su koncentrisana za izvoz ili imaju niži nivo produktivnosti.

"U nekim kantonima, u prosjeku, preduzeća imaju i po 4-5 puta veću dobit po radniku u odnosu na druga preduzeća iz drugih kantona. Vjerovatno će preduzeća koja dolaze iz BPK, ZDK i SBK najviše osjetiti povećanje minimalne plate i to zbog većih izdataka za doprinose. Konačno, prema ovim novim obračunima, radnik u Federaciji će na godišnjem nivou koštati minimalno 24.000 KM, što uključuje topli obrok, prijevoz, neto platu i doprinose", naglašava Hadžić.

Stava je i da se nije dovoljno tematizirao rast izdataka za socijalna davanja, koja su vezana za minimalnu platu.

"Slično će važiti i za povećanje plata u javnom sektoru ove godine. Treća stvar koja je još uvijek nepoznata jeste koliko će rasti struja privredi za ovu godinu. Privrednici sa kojima sam proteklih dana razgovarao, strahuju i sumnjaju da bi to moglo biti i preko 20%, što će opet dovesti do dodatnog povećanja troškova poslovanja, a to će značiti i rast cijena prema građanima. Iskreno se nadam da do toga neće doći. Ako dođe, nemojte se iznenaditi ako vam ubrzo krenu svi računi komunalnih preduzeća da rastu ili cijene hrane u marketima. Naš najveći problem u društvu je što smo kao društvo generalno nepismeni. Vrlo je lako sa narodom manipulisati, jer se često pojavljuju generalne poruke poput, da tamo neke gazde voze bijesna auta, pa onda i svi privrednici voze bijesna auta, ili da su tamo neki radnici neradnici, pa su onda i svi radnici neradnici. Niti su svi neradnici, niti svi voze bijesna auta i ostvaruju basnoslovne profite. Kao što je znanje moć, tako je i neznanje moć. Koliko vas je iskreno znalo da minimalna plata nije povećana za 381 KM, već za 685", pita Hadžić.

Podsjetio je da je više puta najavljivao da će 2025. godina biti vrlo izazovna, jer će stanje naše ekonomije u velikoj mjeri zavisiti od toga šta će se ekonomski dešavati u Njemačkoj.

"Za kraj, treba već jednom razbiti iluzije država može svima ispuniti želje oko različitih finansiranja i izdataka. Za penzije ima onoliko koliko se skupi od doprinosa. Doprinosi se skupljaju na osnovu broja radnika. Ako nema dovoljno para, onda se dižu krediti i Federacija se zadužuje. Kada se zaduže, onda idu napadi što se zadužuje. Ako bude kojim slučajem došlo smanjenja zaposlenosti, morat ćemo se još više zaduživati, ali i to ima granicu. Ako bude došlo do novog rasta cijena, opet će rasti pritisak za povećanje plata u javnom sektoru i rasta izdataka. U konačnici, sve zavisi koliko imamo jaku privredu i koliko nam je jak izvoz. Ako izvoz dodatno krene padati ove godine, u gadnom smo problemu za sve ono što nas čeka 2026. godine. Problemi ako krenu, ići će samo lančano jedan za drugim, a tada neka nam je Bog na pomoći", zaključuje Hadžić.