Odluka o minimalnoj plati ne pogađa sve grane ekonomije u istoj mjeri. Sačuvati radna mjesta najteže je obrtnicima i malim preduzećima.

Odgovorni za zaposlene radnike u niskoakumulativnim granama tekstila, kože i obuće ogorčeni su i zabrinuti. Ne slažu se s odlukom, jasno potcrtavajući da nisu protiv podizanja plata radnicima, ali jesu protiv neuvažavanja njihovih prijedloga za smanjenje fiskalnog opterećenja za rad, piše Federalna.ba.

“Plata bi opet bila hiljadu maraka i tada bi radnik u realnom sektoru i osjetio. Ovdje će profitirat državne institucije”, kaže Zoran Gazibarić, član Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH i Udruženja poslodavaca SBK-a.

“Značajan novac će se potrošiti na povećanje plata onima koji su u državnim institucijama zato što su njihovi dohoci povezani sa prosječnom platom koja će biti neminovno povećana ovom Uredbom. Da se javnosti prezentira stvarana pozadina ovog”, kaže Šaban Rizvić, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca SBK-a.

Firme u metalnoj industriji koje izvoze na Zapad smanjile su broj potpisanih ugovora zbog usporavanja rasta ekonomije na evropskom tržištu. Zbog povećanja cijene struje u prošloj godini već posluju na rubu isplativosti. Inozemni partneri ne pristaju na povećanje cijena proizvoda, jer su poslovi unaprijed ugovoreni, a oni nisu spremni na drastično povećanje troškova. Tvrdnja je da su vrata crnom tržištu i korupciji otvorena.

“Bojim se da će ova mjera prouzročiti više otkaza, da će povećati rad na crno. Rad na crno znači povećanu korupciju. Imam osjećaj - kao da su izveli teroristički napad. Bilo bi mi drago da još jednom sjednu, da razmisle na koji način će to napraviti”, kaže Snježana Kopruner, direktorica GS-TMT-a.

Predstavnici Sindikata tekstila, kože i obuće u povećanju minimalne plate vide pozitivan korak za poboljšanje kvaliteta života radnika. Ohrabreni su najavom subvencije doprinosa za ovu niskoakumulativnu granu. Kako je izjavio Zlatibor Kojčić, predsjednik Sindikata tekstila, kože, obuće i gume FBiH, od Vlade FBiH očekuju da neće dozvoliti ovim firmama da se nađu u bezizlaznoj situaciji

“Korona je bila, tada su se dijelili neki novci iz budžeta, onako ahbabski. I sada se nudi to! Ne, mi ćemo sada povećati platu na 1000 KM, a onda ćemo parama koje se sliju od te sirotinje dijeliti kako mi želimo”, upozorava Šaban Rizvić, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca SBK-a.

“Šta mislite kad firmi koja ima 700 zaposlenih u Travniku, u krugu Borca, neko kaže da treba uplatiti po 300 maraka više, a ne po 700 maraka? Nije normalno da neko očekuje da se to ispuni”, dodaje Gazibarić.

Premijer SBK-a Tahir Lendo (SDA), kojem se obratilo i Udruženje poslodavaca, smatra da je odluka populistička, a kantonalni budžet već je usvojen: “Kakve će donijeti udare na budžete ovdje u kantonu kada je u pitanju javni sektor, a da ne govorimo za realni sektor. Mi smo kanton gdje ima najveći broj niskoakumulativnih prerađivačkih kapaciteta. Ovo je populistička odluka”.

Iako povećanje minimalne plate doprinosi punjenju kućnog budžeta radnicima, u značajnoj mjeri donosi prihode za državu. Finansijski efekti za državu su na pomolu, dok će dugoročni, bez smanjenja poreza i doprinosa, biti katastrofalni za ovaj kanton koji je oslonjen na ‘lohn poslove’, tvrde u Udruženju poslodavaca.

“Ovo je bila mjera koja će napuniti budžet. Po nama, za 800-900 miliona. Ali će uništiti privredu i prebaciti dobar dio radnika na zavod za zapošljavanje”, upozorava Gazibarić.

Privrednici Vladu pozivaju na dijalog da bi fiskalna reforma bila pravičnija i pokazala da je odgovorna vlast koja donosi političke odluke koje će se odraziti na radno sposobno stanovništvo i ekonomiju.