Premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić, zajedno s ministrima za privredu Samirom Šibonjićem te poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Jasminom Čajićem, posjetio je danas Rudnik “Rupice” kompanije “Adriatic Metals” u općini Vareš.

Premijer i ministri su zajedno s generalnom direktoricom Laurom Tyler i izvršnom direktoricom Sanelom Karić obišli jamske pogone na dubini oko 160 metara iz kojih se od marta ove godine vrši eksploatacija rude olova, cinka, srebra i barita.

Premijer Pivić je nakon posjete ponovio da Vlada Zeničko-dobojskog kantona podržava ovu veliku investiciju, najveću poslijeratnu u Bosni i Hercegovini, te da se od prvog dana stavila na raspolaganje kompaniji “Adriatic Metals” i učinila sve što je bilo u njenoj nadležnosti, u skladu s važećim propisima, da dođe do početka proizvodnje.

Izrazio je zadovoljstvo što “Adriatic Metals” u Varešu primjenjuje najmodernije tehnologije u rudarstvu te da se prilikom posjete uvjerio da se posebno vodi računa o pitanjima zaštite na radu i sigurnosti zaposlenih.

– Rudnik Rupice je vratio nadu i život u Vareš, ali i postaje jedan od pokretača ekonomskog razvoja našeg kantona i države BiH. Potrebni su nam veliki investitori, kao što je “Adriatic Metals”, a Vlada Zeničko-dobojskog kantona i sve naše institucije će im biti istinski servis i podrška, kao što je to bilo i kod ove investicije – rekao je premijer Pivić.

Generalna direktorica “Adriatic Metals” Laura Tyler zahvalila se Vladi Zeničko-dobojskog kantona na podršci, rekavši da rudnik izvršava sve preuzete obaveze te se u najvećoj mjeri oslanja na domaće podizvođače i radnu snagu. Navela je da rudnik trenutno zapošljava 520 radnika, od kojih je 73 posto iz Zeničko-dobojskog kantona.

Kompanija “Adriatic Metals” započela je investiciju 2013. godine, a u istražne radove i pokretanje proizvodnje investirala je preko 400 miliona KM. Eksploatacija rude planirana je narednih 25 godina, a godišnji kapacitet postrojenja za preradu rude je oko 800.000 tona.

Rudnik Rupice je sa Varešom odnedavno povezan novim putem dugim 25 kilometara u čiju je izgradnju kompanija “Adriatic Metals” investirala oko 18 miliona KM.