Izraelske novine Yedioth Ahronoth upozorile su da bi sporazum o razmjeni zarobljenika između Izraela i Islamskog pokreta otpora (Hamas) premijer Benjamin Netanyahu mogao ugroziti već u prvoj fazi zbog njegovog insistiranja na nastavku rata, pored brojnih prepreka koje otežavaju njegovo dovršavanje u drugoj i trećoj fazi na putu realizacije sporazuma o prekidu vatre u Pojasu Gaze.

Ronen Bergman, koji izvještava o vojnim i sigurnosnim pitanjima, u svom članku u novinama je otkrio, pozivajući se na izraelske sigurnosne izvore, da će Netanyahuov stav uzrokovati mnoge prepreke na putu sprovođenja sporazuma o prekidu vatre s obzirom na to da je teško uravnotežiti njegove obaveze iz sporazuma s obećanjima koja je dao krajnjoj desnici u svojoj vladi.

Imajući u vidu skrivene detalje sporazuma, čini se da pregovori o drugoj fazi razmjene zarobljenika neće propasti tek nakon završetka prve faze, već bi mogli propasti mnogo ranije, prenio je Bergman od izraelskog sigurnosnog izvora na visokoj poziciji upućenog u detalje sporazuma i njegov razvoj na terenu.

Prema izvoru, Hamas bi mogao shvatiti da neće biti druge faze ako Netanyahu nastavi sa svojom tvrdoglavošću, što bi pokretu oduzelo motivaciju za završetak prve faze i spriječilo dolazak do 42. dana, kada bi trebalo biti oslobođeno oko pola izraelskih zarobljenika u Gazi koji su još živi.

Istakao je da Netanyahu svojoj vladi daje kontradiktorne izjave u pokušaju da pomiri ono na što je pristao s onim na što se zakleo da neće pristati, kao što je povlačenje iz strateških područja poput koridora Netzarim i Philadelphi.

Sporazumom između dvije strane predviđeno je da pregovori o drugoj fazi počnu u ponedjeljak, šesnaest dana nakon početka prve faze, ali je sigurnosni izvor izrazio zabrinutost oko toga da Netanyahu neće potpisati sporazum zbog političkih prepreka, čak i ako to bude želio.

Bergman je prenio od svog izvora: „Odluke u drugoj fazi će biti sudbonosnije i u oštroj suprotnosti s onim što je vlada obećala, a to stavlja Netanyahua u tešku poziciju jer treba uravnotežiti unutrašnje pritiske sa svojim obavezama iz sporazuma.“

S druge strane, neki izraelski zvaničnici, posebno bliski ministru strateških poslova Ronu Dermeru, optimistični su u pogledu mogućnosti postizanja sveobuhvatnog sporazuma koji bi doveo do normalizacije odnosa sa zemljama u regiji i uvođenja multinacionalnih snaga u Pojas Gaze kako bi se spriječio povratak Hamasa na vlast, kao i finansijske pomoći za obnovu Pojasa, prema riječima spomenutog izvora.

Dermer se nada da bi ovaj korak mogao biti početak normalizacije odnosa s arapskim zemljama, kao što se dogodilo Abrahamovim sporazumima, te očekuje da će to biti tema predstojećeg sastanka Netanyahua i američkog predsjednika Donalda Trumpa 4. februara.

Međutim, sigurnosni izvor sumnja u mogućnost ovakvog razvoja događaja i tvrdi da je „Hamas vratio pod svoju kontrolu Pojas Gaze te je teško zamisliti da će njegovi lideri dozvoliti stranim elementima da ugroze njihovu dominaciju“.

Pet rizika

U pokušaju da analizira sudbinu sporazuma, Bergman je sumirao glavne rizike za drugu fazu sporazuma kroz razgovore s izraelskim zvaničnicima i visokim zvaničnicima iz posredničkih zemalja.

Kolaps prve faze

Sporazumom je predviđeno da pregovori o drugoj fazi počnu 16. dan od početka realizacije prve faze te da traju do 35. dana. U tom periodu strane moraju održati prekid vatre i nastaviti s dogovorenim mjerama.

Međutim, nedostatak konkretnog pomaka u pregovorima mogao bi dovesti do različitih tumačenja od obje strane, što bi moglo potaknuti Hamas da optuži Izrael za kršenje sporazuma i da zaustavi oslobađanje preostalih zarobljenika u prvoj fazi.

Okončanje rata

Sporazumom je predviđeno da se, prije razmjene zatvorenika i živih zarobljenika u Pojasu Gaze u drugoj fazi, proglasi kraj rata, što predstavlja „nagaznu minu“ koja bi mogla raznijeti pregovore, prema navodima izvora.

Bergman je to objasnio riječima: „Prelazak na drugu fazu zahtijeva zvaničnu objavu o završetku vojnih i neprijateljskih operacija između dvije strane i to se mora učiniti prije razmjene preostalih zarobljenika.“

Ovaj uvjet predstavlja veliki izazov, posebno zbog konstantnih tenzija i međusobnog nepovjerenja. Dok neke strane u Izraelu smatraju da proglašavanje prekida rata prije povratka svih zarobljenika predstavlja sigurnosni rizik, Hamas insistira na ovom uvjetu kao „garanciji posvećenosti Izraela sporazumu“.

„Izgubljeni“ sporazum

Bergman je ukazao na još jedan rizik, a to je nedostatak jasnog dogovora o realizaciji druge i treće faze, kao i nepostojanje preciznih ključnih uslova za razmjenu živih vojnih zarobljenika za palestinske zatvorenike u drugoj fazi i to je „ono što komplikuje situaciju“.

Iznio je tvrdnju da je „složen i opasan sporazum“ koji je Netanyahu nametnuo iz političkih razloga, posebno kako bi uvjerio svoje desničarske partnere da neće biti spreman nastaviti ako sporazum ne bude imao „humanitarnu“ prvu fazu koja ne uključuje okončanje rata. „To je dovelo do izostanka dogovora o realizaciji druge i treće faze sporazuma.“

Rekao je: „Za sada ne postoji detaljan dogovor koji definira kriterije i uvjete za realizaciju druge faze sporazuma“, napominjući da ova nejasnoća otvara prostor različitim tumačenjima i interpretacijama, što otežava postizanje zajedničkog razumjevanja.

Kao primjer je naveo mogućnost da strane imaju različita tumačenja „vojnih zarobljenika“ i „civilnih zarobljenika“, kao i u vezi s brojem i vrstom zarobljenika koji će biti pušteni u ovoj fazi.

Philadelphi koridor

Obećanje da će se Izrael povući s Philadelphi koridora, za što je Netanyahu ranije rekao da se neće nikada desiti, predstavlja veliki politički izazov za njega, smatraju sigurnosni zvaničnici na koje se Bergman poziva.

Bergman je podsjetio da je „Netanyahu više puta obećao da Izrael, ni pod kojim okolnostima, neće napustiti koridore Philadelphi i Netzarim, uprkos ogromnom pritisku“, te da su on i njegovi ljudi insistirali na tome da svi koji se vraćaju na sjever budu pretraženi.

Objasnio je da je na kraju došlo do povlačenja Izraela s koridora Netzarim te su pretraživani samo oni koji su se vraćali automobilima, iako sigurnosne institucije „imaju velike sumnje u efikasnost tih provjera koje provode sigurnosne kompanije i u mogućnost da nastave na duže vrijeme“.

Izraelski novinar Bergman smatra da nastavak insistiranja Izraela da ostane na koridoru Philadelphi tokom perioda prekida vatre izaziva široku polemiku.

Dok Izrael svoje prisustvo na ovom koridoru vidi neophodnim za svoju sigurnost, Hamas ovo insistiranje vidi kao kršenje sporazuma. Posrednici su predložili kompromisno rješenje prema kojem bi se Izrael povukao s koridora nakon određenog perioda, ali je ovaj prijedlog suočen s izmjenama i primjedbama raznih strana, što dodatno komplicira situaciju.

Budućnost Pojasa Gaze

Izraelski novinar sumirao je ovu dilemu tvrdeći da bi odbijanje Izraela da pregovara o danu nakon rata moglo dovesti ili do „izraelskog vojnog režima u Gazi ili povratka Hamasa na vlast“.

Prenio je procjene sigurnosnih izvora prema kojima „ovo pitanje predstavlja jedno od ključnih pitanja u vezi s budućnošću Pojasa Gaze nakon realizacije sporazuma jer neki nastoje uvesti multinacionalne snage u Pojas kako bi osigurale da Hamas ne dođe na vlast, a Hamas to vidi kao prijetnju svojoj dominaciji“.

Nakon što je Bergman izložio ove rizike, zaključio je svoj izvještaj rekavši da je sporazum krhak i može se urušiti u bilo kojem trenutku, posebno zbog Netanyahuove političke kontradiktornosti i Hamasovog strogog držanja svojih stavova. Također je rekao da „sudbina talaca i rješenje sukoba u Gazi leže na tankim diplomatskim nitima koje svakog trenutka mogu pući“, prenosi Al Jazeera.