Peking je u utorak najavio nove carine na američku robu kao odgovor na najnoviji val tarifa koje je uveo američki predsjednik Donald Trump. Iako su kineske mjere stigle brzo, analitičari ocjenjuju da su manje oštre nego što se očekivalo.

“Kineske tarife su relativno odmjerene i nisu simetrične po obimu, jer pogađaju samo oko 20 milijardi dolara američkog izvoza, dok će više od 500 milijardi dolara kineskog izvoza biti pogođeno širokim carinskim mjerama SAD-a”, rekao je Jeremy Chan, konsultant Eurasia Grupe.

Međutim, stručnjaci naglašavaju da to ne znači da se Peking povlači.

Promišljena strategija Pekinga

Louise Loo, vodeća ekonomistica za Kinu u Oxford Economicsu, smatra da je kineski odgovor pažljivo isplaniran.

“Specifična lista proizvoda koju je Kina ciljala pokazuje da je spremna na odmazdu u trenutku kada to smatra potrebnim, umjesto da popusti pod američkim pritiskom”, izjavila je Loo za Business Insider.

Stručnjaci ističu da Kina obično ne reaguje na američke najave tarifa, već čeka njihovu primjenu prije nego što odgovori. Međutim, ovog puta Peking je odgovorio u roku od nekoliko minuta nakon što su stupile na snagu nove američke carine od 10%, što pokazuje da je bio spreman na reakciju.

“Kina je sada mnogo pažljivija u vođenju trgovinskog rata s Trumpovom administracijom nego 2018. godine”, rekao je Austin Strange, profesor na Univerzitetu u Hong Kongu.

Ciljanje strateških industrija SAD-a

Među kineskim tarifama posebno se ističu mjere usmjerene na američke strateške industrije.

“Uvođenje ograničenja na izvoz ključnih minerala poput iridijuma i molibdena osmišljeno je kako bi usporilo razvoj nekoliko strateških sektora u SAD-u, uključujući solarnu energiju, sofisticirano oružje i baterije”, izjavio je Thierry Wizman, strateg za globalne devizne kurseve i kamatne stope u Macquarie Group.

Iako su kineske tarife pogodile mašine za poljoprivredu, Kina zasad nije uvela nove carine na američke poljoprivredne proizvode, što se može tumačiti kao oprezan potez s ciljem ostavljanja prostora za daljnje pregovore.

Podsjećanja radi, Kina je 2018. godine uvela 25% carine na američke poljoprivredne proizvode poput soje, govedine, svinjetine i pšenice, kao odgovor na Trumpove tarife. U fiskalnoj 2023., Kina je uvezla oko 34 milijarde dolara vrijednosti američkih poljoprivrednih proizvoda.

Otvoren prostor za dodatne mjere

Analitičari se slažu da trenutni kineski odgovor ostavlja prostor za eventualno uvođenje strožih mjera u budućnosti.

“Ovakav umjereni početak sugeriše da je Peking možda spreman na pregovore. Pitanje je samo hoće li obje strane ponuditi dovoljno povoljne uslove da bi dogovor bio postignut”, izjavio je Ian Ja Chong, profesor na Nacionalnom univerzitetu Singapura.

Kineska ekonomija trenutno prolazi kroz dugotrajnu krizu, što znači da Peking mora pažljivo balansirati između odmazde i zaštite vlastite privrede.

Međutim, geopolitičke tenzije ne ostavljaju mnogo prostora za slabost.

“Kina nema izbora osim da odgovori agresivno. Ove mjere se uvijek mogu povući, tako da ima smisla igrati oštro”, zaključio je Wizman iz Macquarie Group.