U istoriji industrijskog dizajna, nekoliko predmeta ističe se kao ikone koje transcendiraju svoje vrijeme i prostor. Jedan od tih predmeta svakako je telefon “Iskra ETA 80“, čiji je izgled iz 1978. godine i danas sinonim za inovaciju i eleganciju.

Dizajniran od strane slovenskog dizajnera Davora Šavnika, ovaj telefon nije samo oblikovao tehničke standarde, nego je postao simbol svoje ere, a njegova priča obuhvata kako uspjehe, tako i značajne propuste u zaštiti intelektualnog vlasništva.

“Iskra ETA 80” bio je više od običnog telefona – bio je predmet želje i statusni simbol na prostoru bivše Jugoslavije. Ovaj model, dizajniran 1978. godine od strane slovenskog industrijskog dizajnera Davora Šavnika, brzo je osvojio tržište, uprkos početnim poteškoćama u distribuciji.

Naime, zbog kapaciteta proizvodnje, matična tvornica “Iskra” u Kranju nije mogla zadovoljiti veliku potražnju, a telefon je postao pravi hit.

Njegov dizajn bio je nešto potpuno novo za to doba. Svojim modernim izgledom, koji je uključivao glatke linije i sofisticirane oblike, “ETA 80” je nalikovao na futuristički predmet, a iako je telefonski priključak bio luksuz u mnogim dijelovima Jugoslavije, ovaj je telefon bio pravi simbol urbanog života i modernosti.

Razni su ga strani mediji uspoređivali s luksuznim automobilima, poput Lamborghini ili čak sa avionima zbog svojih aerodinamičnih linija.

Bio je hit i van Jugoslavije

Ovaj telefonski model nije bio samo domaći fenomen. Izvan granica Jugoslavije, posebno u Italiji i Njemačkoj, “ETA 80” je postao predmet velikog interesa, a narudžbe su stizale sa svih strana svijeta. Design je osvojio brojne nagrade i priznanja, kako u Jugoslaviji, tako i u inozemstvu, čime je Šavnikov rad stekao globalno priznanje, piše Kurir.

Međutim, uprkos svim uspjesima, jedna velika greška pratila je cijeli projekt: “Iskra” nije na vrijeme zaštitila patent na globalnom nivou. To je omogućilo konkurenciji da proizvede milione kopija telefona, koje su širom svijeta prodavane bez ikakvih prava na intelektualno vlasništvo. Procjenjuje se da je u tom razdoblju proizvedeno oko 300 miliona neovlaštenih kopija, što je rezultiralo ogromnim finansijskim gubicima za Šavnika i firmi.

No, usprkos svemu, dizajn telefona “Iskra ETA 80” nikada nije izgubio na značaju. Danas se smatra dijelom industrijske baštine, a primjerak ovog modela nalazi se u stalnim postavima prestižnih muzeja moderne umjetnosti, poput onog u New Yorku (MoMA) i Münchenu. Ova trajna afirmacija i priznanje njegovog rada pokazuju koliko je njegov dizajn bio ispred svog vremena.

Dok bi ispravno poslovanje i zaštita prava zasigurno donijeli drugačiji ishod za Šavnika, činjenica je da je svojim radom postigao ne samo umjetnički, već i trajni kulturni utjecaj. Iako je propustio značajan novčani dobitak, njegov rad i dalje odražava inovativnost koja nadmašuje granice vremena i prostora, prenosi Dnevno.hr.