Radikalno desna Alternativa za Njemačku (AfD) uživa svoju najveću popularnost već godinu dana, s porastom od dva boda u zadnjih mjesec i po dana na 22% glasačkih namjera pred opće izbore zakazane za 23. februar. Stranka krajnje desnice tako bi postala druga najjača snaga u Njemačkoj, iza demokršćanskog bloka Friedricha Merza (30 posto).

Dana 11. januara Alice Weidel službeno je nominirana kao kandidatkinja Alternative za Njemačku za kancelarku na saveznom stranačkom kongresu u Riesi. Sljedećeg dana stranka je jednoglasno potvrdila svoj izborni program. Njegovih 177 stranica sadrži obećanja poput zatvaranja granica i "remigracije", kao i izlaska iz eurozone i ponovnog uvođenja obaveznog vojnog roka.

U preambuli dokumenta AfD izbjegava oštrije riječi prethodnih prijedloga (program za 2016.). Sada sve zvuči pomirljivo i vrlo općenito: "U vremenu globalnih izazova, želimo očuvati temeljne vrijednosti našeg ekonomskog sistema i dalje ih razvijati, kako bismo mogli garantovati slobodno i prosperitetno društvo u kojem građani mogu voditi svoje živote nezavisno i samoodređeno."

Program AfD-a uključuje pojam "remigration", termin koji je skovala radikalna desnica za masovno protjerivanje migranata i osoba sa stranim korijenima, iako stranka tvrdi da se odnosi samo na legalno protjerivanje migranata u neregularnoj situaciji (nešto slično onome što Trump već radi u Sjedinjenim Državama). Do sada je Weidel izbjegavao koristiti riječ "remigration", ali ju je 12. januara javno upotrijebila.

Na istom tragu, AfD obećava zatvaranje granica za migrante i tražitelje azila, veliku "ofanzivu deportacije" ljudi s neregularnim statusom, napuštanje evropskog sistema azila i stjecanje njemačkog državljanstva samo za djecu njemačkih roditelja i u vanrednim slučajevima.

Program takođe uključuje zabranu izgradnje minareta i nošenja islamskog vela u javnim zgradama. Predlažu zakonsku reformu kako bi se krivični zakon o punoljetnosti mogao primijeniti na maloljetnike, a istovremeno smanjiti minimalnu dob krivične odgovornosti na 12 godina.

Objavili su i kakav model porodice zagovara Alternativa za Njemačku. U programu, koji su potvrdili izaslanici na kongresu, stoji da je porodica koju čine "otac, majka i djeca" osnovna ćelija društva. Weidel je majka dvoje djece a živi sa suprugom istog spola.

AfD insistira na napuštanju eura i odbija bankovnu uniju. Međutim, ne poziva izričito na izlazak iz Evropske unije. Daleko od pretvaranja EU u "saveznu državu" ili izgradnju "Sjedinjenih Država Europe", stranka predlaže transformaciju ili zamjenu "savezom evropskih naroda" sa zajedničkim tržištem, koje naziva "obnovljena Evropska ekonomska zajednica".

Ideja je da će ova Evropa biti dugoročna alternativa NATO-u za odbranu kontinenta. Oni zagovaraju Brexit na njemački način (uključujući i referendum) samo ako se njihove prijedloge ne razmotri u Bruxellesu. Alternativa za Njemačku kritikuje uplitanje Evrope u rat u Ukrajini. Njezini zvaničnici tvrde da sukob "u potpunosti ovisi o Sjedinjenim Državama". Program obećava ukidanje sankcija Rusiji i ponovno uvođenje ruskog plina.

Međutim, delegati na kongresu AfD-a u Riesi odbili su prijedlog da se uključi osuda ruske invazije na Ukrajinu. Stranka je podijeljena zbog navodnih direktnih veza s Kremljom. Njen bivši čelnik Max Krah optužen je za primanje uplata iz Moskve. Program uključuje i ponovo uvođenje obaveznog vojnog roka. Ovaj prijedlog je uključen protivno željama jednog iod najviših zvaničnika stranke, Tina Chrupalle, koji želi Alternativu za Njemačku učiniti "strankom mira".

AfD za uzor uzima Švicarsku i predlaže uvođenje kontinuiranih referenduma. Ideja iza toga je, u stvarnosti, smanjiti moć zakonodavne vlasti. Svaki zakon koji usvoji parlament bio bi predmet referenduma ako se prikupi 50.000 potpisa ili ako zahtjev podnese osam kantona.

Stranka predlaže da saveznog predsjednika (figura prilično simboličnog karaktera i malo ovlasti u Njemačkoj) biraju građani direktno. Prema AfD-u, to bi garantovalo "transparentniji proces neovisan o političkim strankama". Za izbore predlaže "slobodne liste" za regionalne i savezne izbore, svojevrsne otvorene liste.