Njemačka se približava novim izborima u politički dinamičnoj atmosferi, obilježenoj promjenama u biračkim preferencijama i neizvjesnostima oko buduće vladajuće koalicije. Šest osoba je u borbi za mjesto kancelara Njemačke, a njihovi planovi se dosta razlikuju.

Sam izbor jednog od njih će odrediti i daljnji pravac razvoja zemlje. Iako još uvijek ne postoje neke posebne ankete o tome koga preferiraju birači iz bh. dijaspore, jasno je da su za njih predstojeći izbori od velikog značaja.

Prema službenim podacima Saveznog ureda za statistiku, u Njemačkoj živi 248.000 osoba bh. porijekla, od čega 167.975 s bh. državljanstvom.

Adnan Ćerimagić, viši analitičar u Inicijativi za evropsku stabilnost (ESI) u Berlinu za Bloomberg Adriju komentarisao je trenutno stanje u zemlji pred izbore te moguće ishode nakon izbora. Kaže da su za bh. dijasporu ovo jedni od važniji izbora do sada s obzirom na politike stranaka koje imaju liberalnije, ali jako stroge pristupe kada je riječ o migracijama, ali i drugim ekonomskim politikama.

"Izbori su jako važni jer će njihov krajnji rezultati odrediti pravac ekonomske politike, pristup migracijama i položaj radnika, uključujući i nužne reforme penzionog sistema, što u konačnici najviše zanima našu dijasporu", kaže Ćerimagić.

Prema njegovom mišljenju, većina naših ljudi se oslanja na stranke lijevog spektra, koje zagovaraju stabilnost i integraciju, pri čemu mnogi podržavaju SPD i Zelene. Dio birača, posebno među privrednicima, naginje Liberalnoj, a poneki i CDU/CSU.

U predizbornoj kampanji dominiraju teme migracija, sigurnosti i ekonomije, pri čemu je očigledan pomak udesno, posebno unutar CDU-CSU, ali i u širem javnom mnijenju. Retorika postaje oštrija, s naglaskom na restriktivnije politike prema migrantima i azilu. Istovremeno, u kampanji se govori i o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, posebno u kontekstu povratka Donalda Trumpa na vlast, što otvara pitanje buduće sigurnosne i trgovinske politike.

(Foto: Depositphotos - Bundestag)

U fokusu su i ekonomski izazovi, od industrijske konkurentnosti do uloge Njemačke u reformi Evropske unije.

Tri moguća scenarija nakon izbora
Ćerimagić kaže da, prema aktuelnim anketama, konzervativni CDU/CSU ima najveće šanse da postane najjača politička snaga, ali ostaje pitanje hoće li im za formiranje vlade biti dovoljan samo jedan koalicioni partner ili će trebati širu podršku. Prema trenutnom stanju postoje tri moguća scenarija nakon izbora.

Prvi uključuje koaliciju CDU/CSU i SPD, ako socijaldemokrati osvoje dovoljno mandata da osiguraju stabilnu većinu. Drugi scenarij je koalicija CDU/CSU i Zelenih, što bi bio politički interesantan, ali izazovan savez s obzirom na razlike u programima, posebno u vezi s energetskom politikom i klimatskim pitanjima. Te treći scenarij, koalicija CDU/CSU, SPD-a i Zelenih, ako rezultati pokažu da samo koalicija tri stranke može biti dovoljna za stabilnu većinu. Liberalna stranka prema trenutnim anketama ne ulazi u Bundestag, ali je na pragu, pa bi njenim ulaskom mogle biti moguće i drugačije koalicije.