Vlast na državnom nivou u Bosni i Hercegovini je i dalje u velikim turbulencijama sa prilično neizvjesnim ishodom. Kako se takva situacija reflektuje na evropski put BiH?

O ovom pitanju kao i posljedicama činjenice da postaje izvjesno da BiH neće ispuniti date preduslove do početka marta mjeseca, što je bila prilika da eventualno dobijemo datum početka pregovora, za Hayat je govorio Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH.

Da li je moguće i kakva bi bila rekonstrukcija Vijeća ministara, te kako radi Ministarstvo vanjskih poslova su bila još neka pitanja u današnjem zdanju emisjie 'Dobar dan, BiH'. Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH iz HDZ- a je odmah na početku gostovanja istakao da HDZ interesuje stabilizacija prilika u BiH:

"HDZ-u je u prvom redu i na prvom mjestu stabilnost Bosne i Hercegovine u svakom smislu kako bi ispunili ono što je bila naša zajednička zadaća kada smo formirali ovu većinu, a to je ubrzanje evropskog puta. Stoga HDZ odgovorno i principjelno na ovu političku krizu odgovara tim stabilizirajućim pristupom. Ja odgovorno tvrdim da ja najviše volim Bosnu i Hercegovinu, a ako neko tvrdi da je voli više neka to dokaže. Problem je kada neko svoje osobne ili političke projekcije pokušava upakirati u patriotizam ne razumijevajući drugog i drugačijeg, sa drugačijim stavom. Zbog toga imamo Ustav i Ustav je taj koji nam treba biti vodilja da imamo stabilnu demokratsku Bosnu i Hercegovinu kao članicu EU i NATO-a. Tako će se ponašati i svi zastupnici i zastupnice i uposleni koji dolaze iz HDZ-a", pojašnjava Josip Brkić razloge za takvo pozicioniranje HDZ-a u zbog koje neće podržati ni jednu smjenu pa ni onu Konakovića dodajući:

"Taj politički stav je vrlo jasan od samog početka ove političke krize koju mi smatramo apsolutno nepotrebnom. Ako postoji nova političlka većina mi želimo vidjeti šta ta nova većina nudi novo ili bolje ili kako postiže neku novu dodanu vrijednost na ono što trenutno imamo. Zašto ne sada? Zato što polovinom marta Evropsko vijeće treba razmatrati o početku pregovora, dakle tehničkom početku pregovora između Vlade BiH i EU. Uvjet da do toga dođemo jeste da imamo Zakon o sudu, Zakon o VSTV-u, imenovanje glavnog pregovarača sa svojim zamjenicima. Da li se iko danas na Domu naroda bavio tim pitanjem? Ranije, na Zastupničkom domu, da li se iko bavio tim pitanjem"

"Ako mi to ne postignemo, svjedoci ste da se EU i cijeli svijet bavi drugim temama. Već vidite druge relacije i druge odnose između EU i SAD u odnosu na samo prije sedam dana, o Ukrajini i primirju se razgovara bez Ukrajine.

Važno je da BiH u martu uđe u tehničko pregovaranje jer ako se odmaknemo u šesti mjesec, sve će biti puno, puno zahtjevnije. Zato HDZ kaže da ovo nije ni trenutak ni mjesto ni vrijeme za te odluke. Kada vidimo šta će biti sa evropskim putem i kada mi isporučimo šta bude do nas, da onda sjednemo i eventualno da se vidi neka nova parlamentarna većina",  kaže zamjenik ministra vanjskih poslova Brkić dodajući da smo se u trenucima kada se trebamo baviti ispunjavanjem evropskih uslova mi zabavili sobom što nije dobro.

"Imperativ HDZ je da do polovine marta dođemo do toga da zakone i imenovanje usvojimo na Vijeću ministara i u Zastupničkom domu. Zato HDZ želi da sve još jednom okupi, da napravimo sastanak i da vidimo šta i kako dalje. Još je važnije da onaj koji je sve ovo pokrenuo pojasni svojim partnerima, a u prvom redu i javnosti kako će se sve odluke biti provođene u Bosni i Hercegovini jer ta vertikalna prohodnost države, entiteta, kantona, pa gradova i općina, a koja je nužna u procesu pristupa, bi tako mogla biti dovedena u pitanje", predstavlja stav HDZ i traži suočenje sa partnerima Brkić.