Za tri dana u Njemačkoj se održavaju parlamentarni izbori. Prema predizbornim anketama, drugoplasirana Alternativa za Njemačku ostvarit će do sada najbolji rezultat, ali vjerovatno neće biti dio vladajuće koalicije jer sve druge stranke odbijanju saradnju s krajnjom desnicom. 

Građani se nadaju formiranju stabilne vlade koja bi se uhvatila u koštac s gorućim problemima - migrantskom politikom, posrnulom ekonomijom i zastarjelom infrastrukturom.

U šest njemačkih saveznih država štrajkaju radnici javnog prijevoza. Rezultat je to dugotrajnog nezadovoljstva zaposlenika u javnom sektoru koji traže bolje uvjete rada i povećanje plaća. 

"Cijene rastu pa moraju rasti i plaće. Zato smo danas ovdje", rekao je Sven Vogel, radnik u štrajku.

"U recesiji smo već neko vrijeme, inflacija se stabilizirala oko 2%. Prema tome njihovi zahtjevi koji bi poslodavce stajali 15 milijardi eura nisu prikladni u ovakvim vremenima", poručuje Niklas Benrath, voditelj udruge pokrajinskih poslodavaca.

Potkraj januara vlada je snizila procjenu rasta u ovoj godini s 1,1 na 0,3%. 

Stari poslovni model koji je počivao na jeftinom prirodnom plinu iz Rusije i unosnim izvozom u Kinu srušio se kao kula od karata.

Dominantna predizborna tema je migrantska politika i niz napada na građane u posljednje vrijeme čiji su počinitelji iz islamskih zemalja.

"Strah je snažna emocionalna i politička sila u Njemačkoj. Krajnje desni AfD vrlo je dobar u usađivanju straha u ljude i predstavljanju narativa o imigraciji koji se temelji na strahu", govori David Begrich, stručnjak za desničarski ekstremizam.

AFD obećava da se zločini poput nedavnog u Minhenu neće događati kad oni dođu na vlast. 

Ali popularnost im raste i na krilima nezadovoljstva u drugim pitanjima. Primjerice, tranziciji s fosilnih goriva na zelenu energiju, ograničenjima tijekom pandemije. 

AfD se protivi i isporuci oružja Ukrajini.

"Dobrodošli su svi koji u Njemačkoj pozitivno doprinose društvu, koji rade, plaćaju poreze i dodaju društvenu vrijednost. O tome se zapravo radi. Moraju se pridržavati našeg pravnog sistema"; rekla je Alise Weidel, kandidatkinja AFD-a za kancelarku.

Lider demokršćana Friedrich Merz pokušava balansirati između tradicionalnih konzervativnih pristaša i skretanja udesno. 

Ekonomski recepti ovog političkog štićenika Wolfganga Schaeublea, ikone fiskalnog konzervativizma, podrazumijevaju manje poreze, deregulaciju i poticaje za rad. 

Nakon što je pokušao u Bundestagu progurati strože antimigrantske mjere uz podršku AFD-ovaca, uporno ponavlja da neće s njima u koaliciju.

"Moramo riješiti dva velika problema u sljedeće četiri godine. To su migracije i ekonomija. Ako to ne učinimo, onda nijedna demokratska stranka u političkom centru neće dočekati sljedeću promjenu vlasti na izborima 2029. godine. Tada ćemo otklizati u desničarski populizam, a ja stojim ovdje upravo kako bismo sve to izbjegli", govori Friedrich Merz, kandidat CDU-a/CSU-a za kancelara, navodi HRT.

Ako ne bude iznenađenja, Merz bi postizbornu koalaciju mogao sklopiti s trećeplasiranim SPD-om i Zelenima. 

Standardno optimistični kancelar na odlasku Olaf Scholz obećava sigurne mirovine, finansijske olakšice i zaštitu klime, a privredu želi oživjeti novim kreditima i popuštanjem dužničke kočnice na kojoj se na kraju slomila njegova koalicija s liberalima i zelenima.

"Uvijek se mora nastojati živjeti od rada. Ne smije se dogoditi da netko na temelju podrške za nezaposlene ustroji cijeli svoj život. To nije prihvatljivo. To nije bezuvjetni temeljni dohodak", kaže Olaf Scholz, njemački kancelar (SPD).

Njemački izbori uvijek izazivaju veliku pozornost jer kad se Berlin primarno bavi samim sobom ostaje manje vremena za Europsku uniju koja nakon američke diplomatske pljuske više nema vremena za gubljenje. 

Pritom je itekako važno u kojem će smjeru ploviti ekonomski najjača država članica.