Narodna skupština Republike Srpske usvojila je zakone kojima se u tom bh. entitetu neustavno zabranjuje djelovanje pravosudnih i istražnih institucija BiH – Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), kao i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH. Zakoni su usvojeni dan nakon presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, kome je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.

Potpredsjednik Američko-evropske alijanse Reuf Bajrović komentirajući novonastalu situaciju u zemlji podsjeća da je "Dodik niz puta zatezao s ciljem da kroz pregovore s međunarodnom zajednicom isposluje ustupke".

"Još 2007. je izazvao krizu kad su se Nikola Špirić i srpski kadrovi povukli iz BiH institucija. Dobio je od Miroslava Lajčaka, tadašnjeg Visokog predstavnika za BiH, ustupke jer je OHR prvi put ustuknuo i odustao od najavljenih mjera. Tadašnji savjetnik u OHR-u, Filip Leru Martin, je napisao knjigu o tom periodu u kojem krivi neke zapadne zemlje za Lajčakovu kapitulaciju. Nadalje, 2011. je Dodik od Europske unije (EU) dobio saučesništvo u uništavanju mehanizma koordinacije zbog odbijanja RS da se 40 miliona bosanskih maraka (BAM) EU novca troši kako je državna vlast namijenila. Tad je de facto uveden neustavni entitetski veto na odluke države u sferi vanjskih poslova", podsjeća Bajrović.

Iste godine je Dodik, podsjeća sagovornik portala Radiosarajevo.ba, "odustao" od najavljenog referenduma jer su mu Catherine Ashton, tadašnja komesarka za vanjsku i sigurnosnu politiku, kao i Lajčak "dali pravosuđe kao ustupak". Dodik to ponovo, očito, želi natrag. Da je nedodirljiv!

"Taj ustupak Ashton i Lajčaka je uzrok svih nepravdi koje će bh. pravosuđe učiniti prema braniteljima BiH. To je također uzrok i ogromnog utjecaja koji je i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BH, dobio u pravosuđu. Ne samo da su branioce BiH zajedno maltretirali zadnjih 15 godina nego su i spriječili bilo kakve procese protiv svojih kadrova za korupciju. Zato se može osuditi Fadila Novalića (bivšeg premijera FBiH), a osloboditi visoku zvaničnicu HDZ-a BiH Jelku Miličević za ista djela!? Potpuno zaboravljeni ustupak Dodiku, a koji je imao sudbinski utjecaj na BiH, je onaj koji su Stuart E. Jones (američki diplomata, posrednik u razgovorima o ustavnim promjenama 2009.) i James Steinberg (zamjenik američke državne tajnice) Dodiku napravili 2009. kad je obećao da će pristati na Butmirski paket ustavnih promjena ako prije toga ne produže mandate stranim sudijama i tužiocima. Nakon što je dobio taj ustupak od pristanka na Butmirski paket nije naravno bilo ništa", naglašava Bajrović.

Kako kaže, ove primjere navodi jer su gotovo zaboravljeni u javnosti, a "ukazuju na Dodikov modus operandi u krizama koje on izaziva".

"Dodik će i ovoga puta ići do tačke do koje su spremni da popuste Europske unije (EU) i stranke iz Sarajeva. 'Trojka' (SDP, Narod i Pravda i Naša stranka), koju je Christian Schmidt, Visoki predstavnik za BiH, nametnuo kao vlast da bi popuštala, će sada biti suočena s pritiscima EU da se popusti Dodiku. Moguće je da bude vraćen na dnevni red zakon o stranim sudijama Ustavnog suda, ali i novi Izborni zakon kojeg godinama priželjkuje HDZ BiH, kao Dodikov glavni saveznik. Dodik će i ovog puta s HDZ-om najbliže sarađivati tokom pregovora sa EU koji su već počeli. Viktor Orban, Andrej Plenković, Zoran Milanović i Fico će predvoditi Dodikov tabor unutar EU na ovu temu", upozorava sagovornik portala Radiosarajevo.ba.

Dodaje da je ono što ne znamo, a od ključne je važnosti, jeste kako će se nova administracija u Washingtonu postaviti.

"Puko primanje k znanju presude je indikator da nema jasne politike prema BiH još uvijek. Broj zvaničnika nove administracije koji su na neki način povezani s Vučićem, Zagrebom, ali i Dodikom je značajan. Na osnovu toga bi se dalo zaključiti da će se politika SAD nastaviti kretati u pravcu koji je zadao bivši američki predsjednik Joe Biden, koji je bio potpuno okrenut ispunjavanju ciljeva Zagreba i Beograda. 'Trojka' je nametnuta kao vlast jer su obećali da će pristati na supremaciju hrvatskih i srpskih interesa unutar BiH. Od Denisa Bećirovića pa naniže je to slučaj. Čim je, recimo, Željka Komšića preglasao sa Željkom Cvijanović, Bećirović je od sebe napravio besmislenu političku figuru koja će ostati upamćena po glasu za Zakon o prebivalištu i preglasavanju Komšića", stava je Bajrović.

On smatra da probosanska politika mora tražiti svoje saveznike unutar nove globalne politike.

"S obzirom na neobjašnjivu neaktivnost Sarajeva u Washingtonu koja traje decenijama, jedini potencijalni adut koji BiH ima jeste odnos s Republikom Turskom i Kraljevinom Saudijskom Arabijom. Te dvije zemlje imaju izuzetno dobar položaj u Trumpovom svijetu i možda nekim čudom odluče da u pregovore o novom svjetskom poretku koji se sada vode uključe zahtjeve da se BiH stavi u bolji položaj", predlaže Bajrović.

Vidjeli smo izjave u tom pravcu od ljudi iz "Trojke" i to je potencijalno dobra vijest, dodao je.

"Ali, kulturološke barijere unutar stranaka trojke prema islamskim zemljama predstavljaju realnu prepreku za ispunjavanje tog scenarija. Kako sada pristati na to da je jedina karta koju imate ustvari odnos sa dvije islamske zemlje nakon što ste sve uradili da te iste zemlje ismijete i omalovažite jer se ne osjećate dobro u sopstvenoj koži", zaključuje Reuf Bajrović, potpredsjednik Američko-evropske alijanse.