Američki predsjednik Donald Trump je uvjeren da je ugovor po kojem Ukrajina treba isporučivati svoja rudna bogatstva tek „dio velikog plana“ koji će Ukrajini donijeti mir. I ove srijede je Trump ponovio kako Ukrajina može „zaboraviti“ na članstvo u NATO-u, ali kako će „svatko dobro razmisliti hoće li ugroziti interese“ američkih tvrtki koje će eksploatirati rudna bogatstva Ukrajine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bi ovog petka u Bijeloj kući s Donaldom Trumpom trebao potpisati ugovor koji je, kako se čini, nešto različit od prvog zahtjeva američkog predsjednika. Isprva je Trump tražio od Ukrajine sirovine u vrijednosti od oko pola biliona dolara tek kao kompenzaciju za vojnu pomoć koju SAD pruža toj zemlji, ali predsjednik Zelenski je na te želje Washingtona odgovorio kako neće ništa potpisati „što će plaćati deset naraštaja Ukrajinaca".

Na taj odgovor je Trump Zelenskog nazvao „diktatorom“ koji uopće više nema mandat za predsjedanje Ukrajinom. Ali kako se čini, američki zahtjevi su ipak postali realniji. Načelnim sporazumom koji bi trebali potpisati predsjednici se predviđa da će Ukrajina pola svojih prihoda od eksploatacije uplaćivati u poseban fond za obnovu zemlje od ratnih razaranja. To je toj zemlji ljuto potrebno: prema procjenama Svjetske banke već do sad je Ukrajini nanesena šteta u iznosu od oko 506 milijardi eura. Sadržaj ugovora nije poznat javnosti – recimo, hoće li to biti pravo prvokupa ili povlaštene cijene za američke kompanije, ali stručnjaci procjenjuju da će detalji o eksploataciji rudnih bogatstava biti tek naknadno dogovoreni.

Golema bogatstva Ukrajine

S druge strane, Ukrajina neosporno ima što ponuditi kad je riječ o sirovinama za nove tehnologije. U toj zemlji se nalazi oko 5% rudnih bogatstava čitavog planeta, a kod čitavog niza sirovina je po zalihama Ukrajina među pet najvećih u svijetu. Samo kod grafita – važnog sastojka baterija, ali i atomskih reaktora – u Ukrajini je oko 20% svjetskih zaliha. Popis sirovina liči na sat iz napredne hemije s elementima za koje mnogi nikad nisu čuli da postoje: lantan, cerij, neodimij, erbij, itrij – to su rijetki zemni metali kojih Ukrajina ima u značajnim količinama. Ali tamo je i jedna od najvećih zaliha litija u Europi – procjenjuje se da ga ima oko 500 hiljada tona, onda su tu i berilij, mangan, galij, cirkonij, apatit, fluorit...

Onda su tu i „obične“ sirovine kao što su željezo, nikal, neon, naravno i ugljen, nafta ili zemni plin. Ali i sirovine kojih u nekakvom geološkom paradoksu jedva da ima na području Sjedinjenih Američkih Država - kao što je titan. Vrijednost samo tih sirovina u Ukrajini se procjenjuje na iznos od tri do preko 11 biliona dolara.

Naravno da je za mnoštvo tih sirovina veoma zainteresirana i Europska unija s kojom je Ukrajina još prije napada Rusije potpisala sporazum o pristupu tamošnjem rudnom bogatstvu. No i EU je jedva u stanju u ovim okolnostima pomoći Ukrajini kod dva golema problema kad je riječ o bogatstvima te zemlje, piše DW.

Dvije velike poteškoće

Za najveću poteškoću se valjda i u Bijeloj kući našao netko tko bi ju objasnio američkom predsjedniku: velik dio tih rudnih bogatstava Ukrajine se nalazi na područjima pod okupacijom ruske vojske. Po procjeni ukrajinskog instituta We Build Ukraine i Nacionalnog instituta za strateške studije je oko 40% zaliha sirovina na okupiranom području. A ta procjena je iz prve polovice 2024. od kad je ruski okupator još napredovao. To nisu samo rudnici na području Donjecka, nego su dva od tri najveća nalazišta litija u Ukrajini trenutno pod okupacijom.

Drugi problem je i za sam Kijev podjednako nerješiv u okolnostima rata i ratnih razaranja: Ukrajina praktički nije ni počela eksploatirati nalazišta rijetkih metala za koje su zainteresirani i Washington i čitav svijet. Tamošnji geološki institut je utvrdio zalihe, ali čak i lokacije su tajna kako bi se spriječile špekulacije zemljištem. No potrebno je stvoriti čitavu infrastrukturu, ne samo rudnike i rafinerije, nego i osigurati energiju za njihov rad, a naravno i prometnice i luke kojima će sve to biti izvezeno.

Utoliko je sporazum o isporuci sirovina Sjedinjenim Državama načelno i u interesu same Ukrajine, naravno ako joj on ostavlja prostora za trgovanje tim sirovinama i s drugim zemljama, prije svega sa sirovinama gladnom Europskom unijom. Kako se čini, o svemu tome je tokom svoje nedavne posjeta Washingtonu razgovarao i francuski predsjednik Macron , a o postignutom je svoje europske kolege obavijestio na povjerljivoj konferenciji ove srijede. No u ovom trenutku dok traje rat se i sporazum SAD-a i Ukrajine čini kao u onoj staroj poslovici kako se sprema ražanj dok je zec još u šumi.