Predstavljanje knjige “Posthaaška priča” Zorana Kupreškića u Mostaru izazvalo je zabrinutost zbog poruka koje osporavaju Haški tribunal i relativiziraju ratne zločine.

Tribunal, osnovan 1993. Rezolucijom 827 UN-a, procesuirao je zločine temeljem međunarodnog prava, donoseći presude poput osude Ratka Mladića za genocid u Srebrenici ili oslobađanja Kupreškića zbog nedostatka dokaza. Osporavanje njegovog legitimiteta, kako se često insinuira u ovom kontekstu, vrijeđa žrtve i podriva pravdu, piše stranica Negatorigenocida.info.

Knjiga prelazi granicu legitimne kritike kada se koristi za relativiziranje zločina ili veličanje optuženih, što je u suprotnosti s Krivičnim zakonom BiH (član 4a), koji zabranjuje negiranje utvrđenih zločina. Takvi narativi ne samo da krše zakon, već i otežavaju pomirenje.

Haški tribunal uspostavio je odgovornost za teške zločine, a njegovo nasljeđe ne smije biti žrtva pojedinačnih priča. Umjesto glorifikacije prošlosti, potrebno je osuditi veličanje zločina i podržati pravdu kao temelj budućnosti BiH.

U napadu Hrvatskog vijeća odbrane 16. aprila 1993. godine na bošnjačko selo Ahmići, pripadnici HVO-a ubili su 116 civila, starijih ljudi, žena, djece i staraca. Najmlađa žrtva imala je svega tri mjeseca, a najstarija 82 godine.

Haški tribunal je za zločin u Ahmićima osudio sedam bivših pripadnika HVO-a, dok je pred Sudom BiH za isti zločin Paško Ljubičić osuđen na 10 godina zatvora.