Najveći građevinski projekat na svijetu, poznat jednostavno kao Linija (The Line), već je počeo ostavljati trag u arapskoj pustinji. Prestolonasljednik iz Saudijske Arabije želi da megagrad dug 170 kilometara bude vidljiv golim okom iz svemira.

Tamo gdje su nekada bili samo pijesak i stijene, vide se duboki rovovi, hiljade kamiona i bagera te čitavi novi gradovi. Radnici i njihove porodice već promoviraju svoje nove živote na društvenim mrežama.

Ali satelitske slike pokazuju i sela koja su izbrisana s mape. Čini se da se kontroverzni projekat muči, a to prate i medijski izvještaji o poništenim ugovorima, smanjenoj izgradnji i rastućim troškovima.

Planovi da se prvim stanovnicima Linije dobrodošlica poželi 2024. godine očigledno nisu ostvareni.

Zbog svega ovoga, Biznis Insajder postavlja pitanje – je li izgradnja grada koji arhitekti opisuju kao džinovski staklenik, na jednom od najtoplijih i najsušnijih mjesta na Zemlji, zaista dobra ideja?

Biznis Insajder je analizirao najnovije satelitske snimke i razgovarao sa stručnjacima kako bi saznao ima li pustinjski san Saudijske Arabije šanse da postane nešto više od obične fatamorgane. Bliži pristup novinarima, navode, trenutno nije dozvoljen.

Linija je zamisao prestolonasljednika Saudijske Arabije Muhameda bin Salmana.

Godine 2023. rekao je za Diskaveri Čenel da će izgraditi svoj izuzetni megagrad uprkos svim izgledima.

Princu multimilijarderu nisu strani futuristički građevinski projekti. Sve je to dio njegovog plana „Vizija 2030“ da diversificira saudijsku ekonomiju dalje od fosilnih goriva u sport, zabavu, tehnologiju i turizam.

U stvari, cijeli ovaj region, nazvan „Neom 2017“, bit će dom niza velikih projekata, kao što je Sindala, nekada neplodno ostrvo nedaleko od obale koje je već pretvoreno u luksuznu destinaciju s plažom, hotelima, golf terenom, klubom i marinom.

I u planinama su počeli radovi na onome što Muhamed bin Salman nada da će jednog dana biti pustinjsko skijalište Trijena. I ovdje sat otkucava; odmaralište treba biti spremno do 2029. godine kada će biti domaćin Zimskih azijskih igara.

Na planinama nema mnogo kiše, a još manje snijega, tako da će se morati gotovo u potpunosti oslanjati na vještački snijeg.

Naravno, Bin Salman već ima svoju palatu, tačnije dvorski kompleks, u Neomu, s privatnim plažama, bujnim zelenim vrtovima, golf terenom i 10 heliodroma.

Izgradnja na Liniji počela je u oktobru 2021. godine.

Ono što danas možemo vidjeti na satelitskim snimcima je džinovski „ožiljak“ koji siječe prostor od Crvenog mora kroz planine.

Ali osim ogromnih zemljanih radova, malo je znakova megagrada predstavljenog u sjajnim promotivnim video snimcima.

U pitanju bi trebao biti grad nebodera koji neprekidno teče 170 kilometara. To je razdaljina između, na primjer, Napulja i Rima.

Linija je dizajnirana da bude grad kao nijedan drugi koji je ikada izgrađen.

Linija nije zgrada – to je okvir. Čudovište od stakla trebalo bi biti visoko 500 metara i široko 200 metara.

Ako bude izgrađena, Linija će biti jedna od deset najviših konstrukcija na svijetu i daleko najduža.

Planirano je da bude organizovana tako da svi građani svoje dnevne potrebe mogu zadovoljiti u roku od pet minuta hoda.

Brzi voz treba prevoziti građane s jednog kraja na drugi za samo 20 minuta. Najavljen je i leteći taksi. Prototipovi su nedavno poletjeli u ovom objektu, samo četiri kilometra od Linije.

Jedan konzultant koji je radio na megaprojektu rekao je za Biznis Insajder da je grad osmišljen imajući na umu bogatu manjinu.

Ipak, kako je najavljeno, Linija bi trebala udomiti devet miliona ljudi na površini od samo 34 kvadratna kilometra. To je više od pet puta više od broja stanovnika Menhetna na nešto više od polovine prostora.

„Očišćena sela“, kršenje ljudskih prava i navodi o mogućoj smrti 21.000 ljudi

Satelitske fotografije iz 2020. prikazuju sela plemena Huejtat – Al-Kuraibah, Šarma i Gajal – koja se nalaze blizu putanje Linije.

Ali na slikama iz 2024. godine – nema ih. U januaru 2020. godine stanovnicima ovih sela uručena su obavještenja o iseljenju.

Protestirali su na društvenim mrežama, postavljajući video snimke.

Grupa za ljudska prava ALQST kaže da je većina od 20.000 pripadnika plemena Huejtat raseljena.

Mnogi video snimci pokazuju da su snage sigurnosti bile nasilne prema mještanima dok su ih istjerivale iz njihovih kuća.

Biznis Insajder navodi slučaj službenika Abdula Rahima, koji se usprotivio selidbi. Prema tvrdnjama ALQST-a, 13. aprila su ga saudijske specijalne snage upucale i ubile.

Saudijske vlasti tvrde da je on prvi pucao i označile su ga kao teroristu. Nema dokaza da je on prvi pucao, navodi Biznis Insajder.

ALQST kaže da je uhapšeno 47 članova plemena, uključujući mnoge rođake Abdula Rahima. Kažu da su trojica osuđena na teške zatvorske kazne, a trojica na smrt.

Izvještaji o zastrašivanju i nehumanim deložacijama nisu ostali nezapaženi. UN su uputile otvoreno pismo saudijskoj vladi, zabrinute zbog grubog postupanja prema članovima plemena, uključujući izvještaje o mučenju.

Grupe za ljudska prava vršile su pritisak na međunarodne kompanije koje su imale ugovore pri izgradnji Neoma. Jedna iz Velike Britanije prekinula je suradnju.

Grupe za ljudska prava i sindikati također su skrenuli pažnju na hiljade slučajeva eksploatacije radnika na saudijskim megaprojektima, uključujući Neom.

Dokumentarac britanskog ITV-a izvještava da je čak 21.000 radnika migranata iz Nepala, Bangladeša i Indije možda umrlo u Saudijskoj Arabiji od početka izgradnje Vizije 2030.