Pokret "Kreni-Promeni" pokrenuo je jučer peticiju, kojom se zvaničnike UN-a, Vijeću Europe i Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OEBS) traži nezavisna međunarodna istragu upotrebe zvučnog topa 15. marta protiv mirnih demonstranata u Beogradu, uključujući medicinske, pravne i tehničke aspekte njegovog uticaja na zdravlje i ljudska prava, a do nedjelje u 23 sata potpisalo ju je više od 410.000 ljudi iz Srbije, regiona i državljana Srbije širom svijeta.

U peticiji upućenoj specijalnoj izvjestiteljki UN-a za prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja Gini Romero, specijalnoj izvjestiteljki UN-a za slobodu mišljenja i izražavanja Ireni Khan, komesaru za ljudska prava Vijeća Evrope Michaelu O’Flahertyu i predstavniku Organizacije za evropsku i sigurnost saradnju (OEBS), traži se nezavnisna istraga, utvrđivanja odgovornosti institucija i pojedinaca, kao međunarodne smjernice.

Pokret je saopćio da traži „nezavisnu međunarodnu istragu upotrebe zvučnog topa 15. marta protiv mirnih demonstranata u Beogradu, uključujući medicinske, pravne i tehničke aspekte njegovog utjecaja na zdravlje i ljudska prava, potom identifikaciju i odgovornost institucija i pojedinaca koji su naredili, omogućili ili izvršili upotrebu zvučnog oružja, kao i međunarodne smjernice i zabranu upotrebe zvučnog oružja protiv civila u mirnodopskim okolnostima“.

U peticiji, dostupnoj na sajtu "Kreni-Promeni", navodi je da su u subotu „mirni demonstranti u Beogradu, dok su odavali počast stradalima na željezničkoj stanici u Novom Sadu, bili meta upotrebe zvučnog topa (LRAD) – uređaja koji, kada se ne koristi u komunikacione svrhe, predstavlja sredstvo prinude sa potencijalno ozbiljnim posljedicama po zdravlje“.

„LRAD emituje ekstremno glasne i potencijalno štetne talase koji mogu izazvati trajna oštećenja sluha, dezorijentaciju i druge ozbiljne zdravstvene posljedice. Postoje ozbiljne indicije da su demonstranti bili izloženi ovom sredstvu bez upozorenja i bez opravdanja“, dodaje se u tekstu.

"To nije samo napad na pravo na protest, već i kršenje osnovnih ljudskih prava zagarantovanih međunarodnim konvencijama.

Prema Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima UN, Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, čija je Srbija potpisnica, svako ima neotuđivo pravo na mirno okupljanje i izražavanje mišljenja bez straha od represije, podsjeća se u tekstu.

Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima je pravno obavezujući dokument i Srbija, kao nasljednica bivše Jugoslavije koja je potpisala Pakt, u obavezi je da uskladi svoje zakone sa ovim međunarodnim standardima.

Srbija kao članica navedenih međunarodnih institucija i potpisnica međunarodnih ugovora dužna je da svojim građanima garantuje pravo na slobodu okupljanja i izražavanje mišljenja.

Upotreba nedozvoljenih sredstava protiv civila predstavlja ozbiljno narušavanje ustavnih i međunarodno priznatih prava građana, što zahtjeva hitnu reakciju međunarodnih tijela.