Vatrenjača je postala dio Jadranskog i na to se, po svemu sudeći, jednostavno moramo naviknuti. Viđena je kod Korčule i Mljeta, no sigurno je da je ima i na drugim mjestima, piše Jutarnji.hr. 

Problem s njom leži u činjenici da je invazivna – ne samo to, nego je smatraju jednom od najopasnijih invazivnih vrsta u Mediteranu. Jako se brzo širi, a tome kumuju činjenica da brzo raste, brzo postaje spolno zrela, lako se prilagodi raznim ekološkim uvjetima im osim hobotnica i nekih vrsta kirnji, nema prirodnih neprijatelja. Uz to valja dodati i ljude, jasno. 

"Bez drugih prirodnih predatora, širenje vatrenjače predstavlja ozbiljan izazov za ekosustav. Može doći do smanjenja broja autohtonih morskih vrsta, što narušava ravnotežu ekosustava. Iako nije poznat broj vatrenjača koje žive u Jadranu, jasno je da ova vrsta, zbog svojih izuzetnih prilagodljivih sposobnosti, nastavlja širenje i da će u budućnosti značajno utjecati na ravnotežu lokalnih ekosustava", istakla je Karla Jelić, asistentica u Odjelu za zaštitu prirode. 

Ova vrsta riba, koju neki nazivaju i ribom lavom ili paunom, jer invazivna indo-pacifička vrsta koja je poznata po štetnosti za lokalne ekosustave. Ozloglašena je zbog svoje izdašne ishrane autohtonim ribljim vrstama, te brzog širenja na koloniziranim područjima Sredozemlja.

Sve bodlje na tijelu su otrovne te se kod uboda javlja izuzetno jaka bol, a mogući su i ozbiljniji simptomi pa se u slučaju uboda preporučuje posjet liječniku. Iz tog razloga ovoj ribi treba pristupiti s oprezom, a posebice u slučaju ulova tijekom ribolova.

Srećom, kao što je slučaj i kod ostalih jadranskih riba s otrovnim bodljama, otrov je termolabilan, što znači da se može neutralizirati toplinom (najbolje utapljajući ubodeno mjesto neposredno nakon uboda u vodi temperature 40-45°C u trajanju 30-90 min uz pažnju da ne dođe do opeklina).

– Ozbiljnost simptoma ovisi o osjetljivosti pojedinca na otrov i o tome koliko je bodlji ušlo u kožu. U ekstremnim slučajevima, otrov može izazvati poteškoće s disanjem, pa čak i privremenu paralizu. Iako nema zabilježenih smrtnih slučajeva nakon uboda ribe lav, simptomi mogu biti ozbiljni pa je važno odmah potražiti medicinsku pomoć – istaknula je Jelić i dodala kako ova riba nije agresivna i da do uboda dolazi slučajno.

Ova vrsta je po prvi puta zabilježena u Jadranskom moru 2019. godine, a najsjeverniji nalaz bio je kod Visa 2021. godine. S obzirom na dinamiku njenog širenja, te trendove širenja toploljubnih vrsta povezanih sa zatopljenjem mora, za očekivati je da će se pojavljivati sve češće.