Sud Bosne i Hercegovine optužuje Milorada Dodika za kršenje Ustava. Prema sudu, Dodik i Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, iskoristili su svoj visoki položaj kako bi izbjegli granične kontrole i putovali u inostranstvo.

Sud Bosne i Hercegovine je u četvrtak zatražio međunarodni nalog za hapšenje predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, zbog kršenja Ustava. Prema medijskim izvještajima, za izdavanje naloga nadležan je Nacionalni centralni biro Interpola u Sarajevu. Dodik se od srijede nalazi u Izraelu.

Prema medijskim izvještajima, sud je takođe zatražio međunarodni nalog za hapšenje predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, Nenada Stevandića. Isti sud je sredinom marta, na zahtjev Tužilaštva, odredio jednomjesečni pritvor Dodiku, Stevandiću i premijeru Republike Srpske, Radovanu Viškoviću. Sva trojica visokih političara iz Republike Srpske optužena su za „napad na ustavni poredak“.

Prema sudu, Dodik i Stevandić su iskoristili svoj položaj kako bi izbjegli granične kontrole i putovali u inostranstvo. Stevandić se, međutim, vratio u Bosnu i Hercegovinu. Trenutno se istražuje kako su uspjeli da napuste zemlju. Dodik je otputovao u Izrael iz glavnog grada Srbije, Beograda., piše austrijski medij Die Presse.

Dodik osuđen na godinu dana zatvora

Dodik, poznat po svojoj separatističkoj politici i retorici, osuđen je 26. februara na godinu dana zatvora zbog nepoštovanja odluka međunarodnog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, Christiana Schmidta, koji ima nadređeni položaj. Takođe mu je izrečena zabrana obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina. Presuda još uvijek nije pravosnažna.

Narodna skupština Republike Srpske donijela je zakone dan nakon presude kojima se zabranjuju aktivnosti Suda Bosne i Hercegovine, Tužilaštva i istražne agencije SIPA na teritoriji Republike Srpske.

Dodik je 5. marta potpisao ove sporne zakone, čime su stupili na snagu. Međutim, Ustavni sud Bosne i Hercegovine ih je dva dana kasnije proglasio neustavnim. Nakon toga, Tužilaštvo je pokrenulo istragu protiv Dodika, Stevandića i Viškovića.

Poslijeratni poredak

Bosna i Hercegovina je nakon trogodišnjeg rata, u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, 1995. godine, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, podijeljena na Republiku Srpsku, u kojoj većinom žive bosanski Srbi, i Federaciju Bosne i Hercegovine, koju naseljavaju Bošnjaci i Hrvati. Ova dva poluautonomna entiteta povezana su slabom centralnom vlašću.