Bosna i Hercegovina još nije nije pronašla put do stabilnosti i prosperiteta - za što je presudno da bude uključena u sve europske institucije, da uđe u EU i NATO. Istaknuto je to na konferenciji o sigurnosti u BiH koju je organizirala Koordinacija zavičajnih udruga Hrvata BiH – ZNAMEN.

-Tri naroda, tri različite želje i tri različite istine. Bošnjaci teže unitarizmu, Srbi odcjepljenju, a Hrvati se bore za ustavnu ravnopravnost i opstanak, ove poruke dominirale su na konferenciji o stabilnosti BiH u Zagrebu.

Ministar odbrane RH Ivan Anušić - smatra kako je u ovom užarenom političkom trenutku ključno da Hrvatska kao najstabilnija zemlja u regiji - snažno podupre europski put BiH.

-U Bosni i Hercegovini već bi došlo do eskalacije sukoba da nije utjecaja međunarodne zajednice, rekao je Anušić na konferenciji Sigurnost u BiH - temelj mira i stabilnosti.

-Jasno je da bi bez umiješanosti europske i svjetske politike u Bosni i Hercegovini već došlo do određenih eskalacija sukoba, izjavio je Anušić uoči početka skupa.

No, na konferenciji o BiH uočili smo i jedno "zanimljivo" lice. Naime radi se o još jednom bjeguncu od pravde u BiH, umirovljenom generalu HVO-a Zlatanu Miji Jeliću.

Screenshot

Na fotografiji koju donosi "Slobodna Bosna" nalaze se Žana Ćorić, glasnogovornica Državnog ureda Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske kojeg vodi Zvonko Milas, a uz nju je i bjegunac od pravde u BiH Zlatan Mijo Jelić, inače prijatelj hrvatskog ministra obrane Anušića.

BIJEG U SLOBODU

Naime, Zlatan Mijo Jelić optužen je u januaru 2016. godine u BiH za ubojstvo i ranjavanje najmanje 40 ratnih zarobljenika za vrijeme sukoba u Mostaru 1993. godine. Prema optužnici, Jelić je kao general vojne policije HVO bio direktno nadležan za upravljanje zloglasnim logorom Heliodrom u Mostaru u kojem je bilo zatvoreno oko 200 zarobljenika.

Umirovljeni general je na dan podizanja optužnice 30. 12. 2015. godine otišao iz Mostara s cijelom obitelji u Hrvatsku zbog čega se sumnjalo da mu je neko dojavio da će biti uhapšen.

Kada je protiv njega podignuta optužnica, iz rodne BiH pobjegao je u Hrvatsku. Nedugo poslije napuštanja BiH, u Saboru ga je  2016. godine primio šef Odbora za ratne veterane i član HDZ-ovog predsjedništva Ivan Anušić, današnji ministar odbrane RH. Zanimljivo, tada je jedan drugi član istog odbora, SDP-ov Nenad Stazić oštro reagirao kad je čuo za tu vijest.

“Naš Odbor o tome nikad nije raspravljao i stoga je Anušić mogao Jelića primiti isključivo u osobno ime. Ali vrhunski je bezobrazluk da čovjek koji je u susjednoj državi optužen za ratne zločine dolazi u sabor. Začuđen sam, nije mi jasno kako on uopće može biti u Hrvatskoj”, rekao je tada za Novi list Nenad Stazić.

Ranije smo pisali o tome kako Jelić najčešće boravi u okolini Makarske gdje ga se može vidjeti kako slobodno ispija kave, a bio je i na vjenčanju desničara Velimira Bujanca. Sudjelovao je i u njegovoj emisiji u junu 2018. godine gdje se osvrnuo na optužbe iz domovine.

“To je igra muslimanskih obavještajnih službi koje žele degradirati sve hrvatske ratne zapovjednike i branitelje, a ne samo mene”, rekao je tada Jelić.

Otkako je došao u susjednu Hrvatsku, Jelić je osim u desničarskim medijima, poput katoličke Laudato TV-a i Projekta Velebit te spomenute Bujice, prisutan i na desničarskoj sceni, sudjeluje na tribinama na kojima uglavnom govori o problemu hapšenja i optužnica protiv hrvatskih branitelja unutar BiH gdje se, kako tvrdi, najviše procesuira hrvatske generale u odnosu na srpske i bošnjačke. Njega i osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića 2016. godine primio je biskup Košić.

U septembru 2017. godine govorio je na tribini na zagrebačkom Kaptolu koju je organizirao Hrvatski generalski zbor. A bio je i na tribini koju je u Zagrebu za Kordića organizirao svećenik Damir Stojić, zajedno sa Zavičajnim klubom hercegovačkih studenata. Osnovao je i udrugu Hrvatska zvona koja prikuplja podatke o svim zločinima nad hrvatskim narodom.

JEDNA OD NAJOPSEŽNIJIH OPTUŽNICA

U optužnici se navodi da su, kako je ranije izvijestila Slobodna Bosna, u okviru širokog i sistematičnog napada snaga HVO-a i Vojne policije HVO na bošnjačko civilno stanovništvo na području Mostara, počinjeni zločini nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti. Navedeni zločini su počinjeni prisilnim etničkim čišćenjem, prisilnim progonom i premještanjem žena i djece nezakonitim zatočenjem bošnjačkog stanovništva u više logora i objekata za zatočenje, mučenjem i zlostavljanjem žrtava, prisilnim odvođenjem žrtava u živi štit ili na prinudne radove na prvoj borbenoj liniji, prilikom čega su bili izloženi vatrenim djelovanjima i dovođeni u životnu opasnost.

Također, zločini su počinjeni i prisilnim tjeranjem zatočenika da obučeni u odore HVO-a bacaju zapaljive predmete na objekte pod kontrolom Armije BiH, što ih je izlagalo opasnosti da budu ubijeni, mučenjem i zlostavljanjem zatočenika i nanošenjem teških tjelesnih ozljeda koje su prouzročile trajne ozljede i invaliditet žrtava.

U optužnici se navodi da su izvođenja na prinudne radove obavljana uz odobrenje i suglasnost optuženog Jelića te da je uslijed tog prisiljavanja na rad na prvoj liniji smrtno stradalo najmanje 50 žrtava, a 188 je teže i lakše ranjeno, dok je oko 40 žrtava mučeno i fizički zlostavljano od pripadnika HVO-a.

Također, optuženi se tereti i da je odobravao odvođenje zatočenika iz logora na prinudne radove na imanjima pojedinih dužnosnika HVO-a, kao i prisiljavanje zatočenika na utovaranje i prijevoz opljačkane imovine stanovništva bošnjačke i srpske nacionalnosti na području Mostara.

Optuženi Jelić tereti se da je znao i odobrio počinjenje zločina te da nije ništa poduzeo da zločine spriječi niti kazni počinitelje. 

(SB)