Zemlje Europske unije nastojat će u narednim danima pokazati jedinstvo protiv carina američkog predsjednika Donalda Trumpa, vjerovatno odobravajući prvi set ciljanih protumjera.

Takav potez značio bi da se EU pridružuje Kini i Kanadi u uvođenju uzvratnih carina na Sjedinjene Države, u ranoj eskalaciji onoga što neki strahuju da bi moglo postati globalni trgovinski rat, čineći robu skupljom za milijarde potrošača i gurajući svjetske ekonomije u recesiju.

Trumpove carine obuhvaćaju oko 70% izvoza EU-a u Sjedinjene Države – ukupne vrijednosti od 532 milijarde eura (585 milijardi dolara) prošle godine – a očekuje se i uvođenje carina na bakar, farmaceutske proizvode, poluvodiče i drvo.

Europska komisija, koja koordinira trgovinsku politiku EU-a, predložit će članicama u ponedjeljak navečer popis američkih proizvoda na koje će uvesti dodatne carine kao odgovor na Trumpove carine na čelik i aluminij, umjesto šire primjene recipročnih mjera, piše Reuters.

Na popisu će se naći američko meso, žitarice, vino, drvo i odjeća, kao i žvakaće gume, zubni konac, usisavači i toaletni papir.

Jedan od proizvoda koji je privukao više pažnje i izazvao razilaženje unutar bloka je bourbon. Komisija je predložila carinu od 50%, što je potaknulo Trumpa da zaprijeti protumjerom od 200% na alkoholna pića iz EU-a ako blok provede tu mjeru.

Glavni cilj sastanka

Luksemburg će u ponedjeljak biti domaćin prvog političkog sastanka na razini EU-a otkako je Trump najavio sveobuhvatne carine. Ministri nadležni za trgovinu iz 27 zemalja članica razmijenit će mišljenja o utjecaju i najboljem odgovoru na nove carine.

EU diplomati navode kako je glavni cilj sastanka usuglašavanje zajedničke poruke spremnosti na pregovore s Washingtonom o uklanjanju carina, ali i spremnosti na protumjere ako pregovori propadnu.

“Naš najveći strah nakon Brexita bili su bilateralni dogovori i gubitak jedinstva, no kroz tri ili četiri godine pregovora to se nije dogodilo. Naravno, ovdje imamo drukčiju situaciju, ali svi vide interes u zajedničkoj trgovinskoj politici“, rekao je jedan diplomat EU-a.

Protumjere

Među državama članicama EU-a postoji niz različitih mišljenja o tome kako odgovoriti. Francuska je poručila da bi EU trebao pripremiti paket mjera koji nadilazi same carine, a francuski predsjednik Emmanuel Macron predložio je da europske kompanije obustave ulaganja u SAD dok se “ne razjasne stvari“.

Irska, kojoj gotovo trećina izvoza ide u SAD, poziva na “promišljen i odmjeren“ odgovor, dok je Italija, treći najveći izvoznik EU-a u SAD, dovela u pitanje treba li EU uopće uzvratiti.

“Mjere ne smiju biti preblage da bi SAD sjeo za pregovarački stol, ali ni preoštre da bi dovele do eskalacije“, izjavio je jedan diplomat EU-a.

Dosadašnji pregovori s Washingtonom nisu urodili plodom. Glavni povjerenik za trgovinu EU-a Maroš Šefčovič opisao je svoj dvosatni razgovor s američkim kolegama u petak kao “iskren“, naglasivši da su američke carine “štetne i neopravdane“.

Početne protumjere EU-a bit će u svakom slučaju dane na glasanje u srijedu i bit će usvojene osim ako se neuobičajeno velik broj – kvalificirana većina od 15 članica koje predstavljaju 65% stanovništva EU-a – ne usprotivi.

Mjere bi trebale stupiti na snagu u dvije faze – manji dio 15. aprila, a ostatak mjesec dana kasnije.