Posjeta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika Moskvi dovela je do intenzivnih spekulacija da je političar vraćen u Bosnu i Hercegovinu kako bi dalje eskalirao tenzije u etnički podijeljenoj zemlji s ciljem odvraćanja pažnje od EU-a i NATO-a.

To bi Kremlju dalo više prostora da ostvari svoje ratne ciljeve u Ukrajini, dok bi istovremeno radio na mogućem dogovoru s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. 

Čak i prije Dodikovog puta u Moskvu, uprkos zabrani putovanja koju je uveo bosanskohercegovački sud, činilo se da je Bosna bliža novom vojnom sukobu nego što je bila od 1995. Dodik je aktivno radio na daljoj destabilizaciji zemlje, sa potezima koje je vjerovatno usmjerila Moskva i izvedena u koordinaciji sa Beogradom. 

Dodik, koji je krajem februara osuđen na godinu dana zatvora zbog kršenja državnih zakona, od tada je pokrenuo zakonske izmjene i poduzeo druge korake ka pravnoj secesiji Republike Srpske, jedne od dva autonomna entiteta koja čine Bosnu, a drugi je Federacija.

Predsjednik Republike Srpske pogurao je zakone koje su podržali entitetski premijer Radovan Višković i predsjednik parlamenta Nenad Stevandić - obojica iz Dodikove vladajuće stranke SNSD. Kao odgovor, državno tužilaštvo izdalo je naloge za hapšenje trojice političara, ali za sada nijedna vlast nije spremna da ih stvarno pritvori zbog visokog rizika od sukoba ili čak građanskog rata.

U potrazi za saveznicima 

Dodikov odgovor je bio obilazak Srbije, Izraela i Rusije, gdje se sastao sa predsjednikom Vladimirom Putinom. To je dalo povoda za spekulacije da bi Dodik mogao tražiti azil u Beogradu ili Moskvi, u slučaju da mu u Bosni ne ide kako treba. 

S druge strane, EU aktivira svoje diplomatske napore da pokuša ublažiti tenzije. Međutim, bit će potrebno više od posjeta i razgovora da bi se spriječio mogući novi rat na Balkanu.

Razgovara se o vojnom savezu 

Vraćajući se u Banju Luku, administrativni centar Republike Srpske, Dodik nije dugo čekao prije nego što je dodatno eskalirao situaciju. On je 4. aprila rekao da će predložiti formiranje vojnog saveza između Republike Srpske, Srbije i Mađarske, što se vidi kao direktna prijetnja miru.

- Da iniciramo i podržimo ovaj sporazum. U okviru onoga što možemo, preko naše policije, da se uključimo u dogovor, preko posebnih veza. Mislimo da je to sasvim normalno. Obraćat ćemo se prijateljima - rekao je Dodik na svečanosti povodom obilježavanja Dana policije.

Tvrdio je da ovaj potez nije usmjeren ni protiv koga. Međutim, entitet ne može učestvovati u vojnim savezima jer je to dozvoljeno samo na državnom nivou prema ustavu i Dejtonskom mirovnom sporazumu.

U međuvremenu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upozorio je da situacija u Bosni "polako, ali sigurno izmiče kontroli", stanje stvari za koje je okrivio Bošnjake u Bosni i Hercegovini.

- Nisam siguran u kom pravcu to ide, jasno je da Bošnjaci u tome vide svoju priliku za drugu polovinu (građanskog rata nakon rata u BiH 1992-1995) i uklanjanje Srba kao 'remetilačkog faktora' i u suštini žele ukidanje Republike Srpske sa svim njenim nadležnostima i prerogativima vlasti - prenosi N1.

On je ustvrdio da ni EU, ni NATO ne žele rješavanje situacije, već žele "konačan obračun Milorada Dodika i žele, iako to neće potvrditi, da (Republika Srpska) nema nadležnosti".

- Srbija neće učestvovati u progonu, hapšenju Milorada Dodika ili bilo čemu sličnom - dodao je Vučić. 

Još jedan Dodikov saveznik je mađarski premijer Viktor Orban. On godinama brani Dodika i njegovu autoritarnu politiku. Pričalo se da su mađarski policajci, navodno upućeni u Republiku Srpsku radi redovnog patroliranja, pomagali Dodikov i Stevandićev granični prijelaz. Iako za to nema dokaza niti potvrde, lokalni mediji spekulišu da su mađarski policajci poslani da pomognu Dodiku, Stevandiću i Viškoviću da pobjegnu iz zemlje ukoliko rizik od njihovog hapšenja postane veliki.

Mađarska je, pod Orbanom, ranije intervenisala na Balkanu kako bi podržala Orbanove saveznike, među kojima je i bivši premijer Sjeverne Makedonije Nikola Gruevski. Budimpešta je Gruevskom dala azil nakon što je pobjegao iz Sjeverne Makedonije kako bi izbjegao izdržavanje zatvorske kazne zbog korupcije. 

EU, NATO bi trebalo da nastave da guraju

Kako Bosna postaje sve nestabilnija, jedina šansa da se spriječi novi građanski rat, koji bi se mogao proširiti na ostatak Balkana, su odlučniji koraci EU-a i NATO-a. EU je već povećala broj vojnika u svojoj mirovnoj misiji ALTHEA u BiH, prebacivši značajan dio u Republiku Srpsku.

Međutim, oni ne poduzimaju aktivne korake da izvrše naloge državnog pravosuđa za hapšenje, uprkos tome što imaju ovlaštenja da pomognu lokalnoj policiji u takvim slučajevima. Ocjena državne policije je da je rizik od vojnog sukoba u slučaju hapšenja Dodika, Stevandića i Viškovića značajan. Tu bi EUFOR trebao istupiti i pomoći Bosancima uklanjanjem sa scene odgovornih za trenutnu krizu.

EU pojačava svoje diplomatske napore, ali njeni predstavnici nisu dobrodošli u Republiku Srpsku. Dodik je 4. aprila naredio izručenje njemačke državne ministrice za Evropu i klimu dr. Anne Lührmann, prijeteći njoj i njenom timu nasiljem ako ne odu.

NATO se također više oslanja na diplomatske napore. Generalni sekretar Alijanse Mark Rutte pozvao je Dodika da se povinuje državnom pravosuđu i odsluži zatvorsku kaznu. 

Očekivano, Dodik je rekao da to neće učiniti. Također je malo vjerovatno da bi Dodik prihvatio apele bilo kojeg predstavnika EU ili NATO-a i odstupio od onoga što je već uradio - osim ako mu ne preostane druge opcije. Ipak, bez ozbiljnije međunarodne intervencije, Bosna ostaje na veoma opasnom putu, objavio je intellinews.