Rastuće napetosti na zapadnom Balkanu taj dio Europe čine novim žarištem na starom kontinentu, poručio je britanski državni tajnik za vanjske poslove David Lammy u intervjuu za Politico. Njegovu analizu donosimo u nastavku.

Dok je pozornost Europe posljednje tri godine usmjerena na Ukrajinu i rat na njezinim okupiranim područjima, izvan fokusa ostale su napetosti u glavnim središtima zapadnog Balkana, prenosi Dnevnik.hr.

Čelnici u regiji, ali i Britaniji, zabrinuti su da bi posljednja zbivanja u BiH, na Kosovu i u Sarajevu ruski predsjednik Vladimir Putin mogao iskoristiti za produbljivanje "rasjeda u zemljama bivše Jugoslavije", piše Politico.

Stanje u regiji se zahuktalo te se Britanija zalaže da se radi obrane od ruskog utjecaja svih šest država u regiji pridruži Europskoj uniji.

"S ratom u Europi i gledajući dugu ruku ruskog uplitanja u regiji, bili biste budala kad biste skrenuli pogled sa zapadnog Balkana, gdje još uvijek postoje pitanja nasljeđa koja tek treba prevladati", rekao je David Lammy za Politico tijekom prošlotjednog posjeta regiji.

"Putinovi interes je održati regiju destabiliziranom - držati zemlje zapadnog Balkana na rubu, imati destabilizirano stanovništvo i voditi kibernetički i hibridni rat", ocijenio je.

Politico dalje analizira da se države zapadnog Balkana suočavaju sa značajnim izazovima – i pojedinačno i sa susjedima.

Opisuje stanje u Bosni i Hercegovini, koja je gurnuta u krizu jer Milorad Dodik, srpski član tročlanog Predsjedništva zemlje, izbjegava uhićenje zbog svoje separatističke politike.

U međuvremenu Srbija optužuje Kosovo za represiju nad srpskom manjinom, dok Kosovo krivi Srbiju za nasilje na svom teritoriju.

Stručnjaci za vanjsku politiku strahuju da će sve navedeno Kremlj pokušati iskoristiti kako bi potaknuo daljnje nemire diljem Balkana, učvrstio vlastite interese i stvorio još više problema u dvorištu EU-a.

"Upravo sada moraju krenuti naprijed ili će i dalje biti rusko igralište", rekao je jedan anonimni britanski dužnosnik.

David Lammy vjeruje da Srbija, unatoč demokratskom nazadovanju, ugađanju Rusiji i kontinuiranom odbijanju da prizna Kosovo, istinski želi pristupiti EU-u u procesu koji je započela još 2009. Dodaje ipak da postoje različite perspektive o tome kako to postići.

"Postoji i alternativna vizija, a to je ona mračnija. To je pozicija koja se oslanja na oligarhiju, korupciju, tešku državnu kontrolu, puno više policijske države. Postoji i ta vizija, ali se takve stvari u ovom dijelu svijeta osporavaju", rekao je Lammy.