Iako su ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković i dva člana Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Denis Bećirović, pozvali vojnu misiju EU-a Eufor da obezbijedi pratnju bosanskoj policijskoj agenciji SIPA ukoliko odluči uhapsiti ekstremistu, separatistu i prijatelja Kremlja Milorada Dodika, iz Brisela i dalje stiže odlučno "ne".

„Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zvanično poziva trupe Eufora stacionirane u Bosni i Hercegovini da podrže policijske organe BiH u sprovođenju odluka pravosudnih institucija BiH (u slučaju Milorada Dodika i drugih). Ova odluka Predsjedništva se dostavlja komandantu Eufora u BiH“, navodi se u zahtjevu. Treći član Predsjedništva, Dodikova saveznica Željka Cvijanović, očekivano je glasala protiv, piše bečki Der Standard.

Iako je pratnja Eufora, koji je zadužen za očuvanje sigurnog okruženja u BiH, predviđena mandatom vojne misije, ambasadori i ambasadorice zemalja članica EU odbacili su ovaj apel bosanskih političara ove sedmice u okviru Političkog i sigurnosnog komiteta EU (PSK), prenosi Euronews. Zvanično, specijalna policija SIPA mora sama podnijeti zahtjev za takvu pratnju – ali to neće učiniti ukoliko unaprijed zna da će biti odbijena.

S druge strane, SIPA bez Euforove pratnje ne može uhapsiti Dodika jer bi to bilo previše rizično. Dodik se kreće u pratnji dvadesetak do trideset naoružanih tjelohranitelja, kako bi stvorio prijetnju. Ukoliko bi Eufor zajedno sa SIPA-om otišao u Banju Luku i obezbijedio sigurno okruženje – prisustvom sa određene udaljenosti – dok SIPA sama izvršava hapšenje, tjelohranitelji bi morali procijeniti rizik.

Političko nadmudrivanje

Ako bi tjelohranitelji zaključili da protiv teško naoružanog Eufora nemaju šanse, to bi, prema mišljenju vojnih stručnjaka, moglo doprinijeti deeskalaciji i omogućiti hapšenje. Međutim, Briselu nedostaje političke volje da podrži bosanske institucije. Dodik zbog toga već sedmicama slobodno hoda i likuje.

Zastupnica Zelenih u Evropskom parlamentu iz Nizozemske, Tineke Strik, koja je nedavno boravila u BiH, smatra da bi trenutna sigurnosna kriza u zemlji mogla prerasti u krizu vladavine prava ukoliko Dodik uskoro ne bude uhapšen. „Zato je od ključne važnosti da Eufor bude spreman da zaštiti SIPA-u tokom Dodikovog hapšenja. To bi trebala biti operativna odluka, jer je jasno obuhvaćena Euforovim mandatom“, izjavila je Strik. Takvu operativnu odluku mogao bi, u stvari, donijeti i sam komandant Eufora Florin-Marian Barbu. Međutim, zanimljivo je da mu je to onemogućeno, jer je sa višeg nivoa rečeno da je za to nadležan Politički i sigurnosni komitet EU.

EU sada želi čekati dok ne bude donesena presuda drugog stepena protiv Dodika. Prema presudi prvog stepena, Dodik narednih šest godina ne smije obavljati funkciju predsjednika entiteta Republika Srpska. Morao bi, dakle, podnijeti ostavku. Ipak, nije jasno zašto EU misli da bi Dodik to učinio čak i u slučaju potvrde presude. Također, ostaje nejasno zašto se u EU smatra da bi sprovođenje presude bilo lakše u tom trenutku nego sada.

„Još nema žalbe“

Dodik ili njegov advokat mogu do 26. aprila uložiti žalbu na presudu. Prema Sudu BiH, ne postoji rok do kada presuda drugostepenog suda mora biti donesena. „Ipak, sud se u odlučivanju uvijek vodi principom efikasnosti. U slučaju Milorada Dodika, do sada nije zaprimljena žalba“, rečeno je za Standard iz Suda BiH.

U međuvremenu, u pozadini se odvijaju brojni pokušaji da se zakulisnim dogovorima pronađe rješenje. Tri vladajuće stranke u BiH su ove sedmice objavile „prijedlog za deeskalaciju“ tehničara EU, koji su navodno nudili amnestiju (sic!) za osuđenog i potjernicom traženog Dodika, ukoliko povuče određene zakonodavne inicijative. I to uprkos zvaničnom stavu EU da podržava pravnu državu u BiH.

Austrijski europarlamentarac iz redova socijaldemokrata, Andreas Schieder, rekao je: „Očigledno neki birokrati u EU još uvijek nisu shvatili kakvu opasnost predstavlja Dodik i njegovo destabiliziranje. Zato EU mora djelovati jasno, što znači: nema prljavih dogovora s Dodikom i podrška sprovođenju sudskih presuda.“

Ove sedmice se u pitanje hapšenja Dodika u susjednoj državi uključio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je o tome razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom tokom posjete Parizu. „Borim se da pronađem kompromisno rješenje. Borim se jer ne mogu prihvatiti da je jedino rješenje hapšenje Milorada Dodika“, rekao je Vučić nakon sastanka s Macronom.

Podrška hegemoniji iz susjedstva

Već tokom rata protiv BiH (1992–1995), kao i nakon njega, predstavnici EU redovno su pregovarali s političarima iz susjednih država Srbije i Hrvatske kada se odlučivalo o sudbini BiH. Time su i do danas podržavali hegemonističke težnje susjednih država koje uspješno potkopavaju suverenitet države BiH.

„Podsticati dijalog“

Hegemonističke ambicije susjednih država i dalje traju. Iako je među državama članicama EU postojala saglasnost da se s Dodikom ne treba pregovarati, hrvatski premijer Andrej Plenković je ove sedmice izjavio da Hrvatska želi „poslati umirujuće poruke“ i „podsticati dijalog“ te da se neće pridružiti sankcijama Njemačke i Austrije.

Plenkovićeva stranka HDZ, koja ima sestrinsku stranku u BiH, pokušava iskoristiti Dodikove težnje da uništi državu za vlastite interese – između ostalog, kako bi se po ko zna koji put promijenio izborni zakon u korist HDZ-a.

Na drugom frontu, bivši demokratski guverner američke savezne države Illinois, Rod Blagojevich, lobira za Dodika. Dodik ga je angažovao, a Blagojevich je njegovu „sudbinu“ uporedio sa onom francuske političarke Marine Le Pen. „Ista naoružana hajka vodi se protiv pro-Trumpovog simpatizera i legalno izabranog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika“, napisao je Blagojevich na mreži X.