Do nove državne koalicije neće doći iz razloga što svjedočimo jakom partnerstvu između HDZ-a i SNSD-a. Trojka polako pristaje da bude saučesnik u njihovim koalicionim odnosima. To smo posvjedočili juče u određenim aktivnostima i odlukama koje su donešene na samoj sjednici Vijeća ministara BiH, kaže u razgovoru za “Slobodnu Bosnu” potpredsjednica SDA i delegatkinja u Domu naroda Federacije BiH Aida Obuća.

Obuća kaže da je sjednica Doma naroda zakazana nakon održanog sastanka u Mostaru čelnika HDZ-a sa čelnicima Trojke gdje su u potpunosti dogovoreni naredni koraci kako bi se završila jučerašnja sjednica. A to je da se dogovorom izaberu sudije Ustavnog suda, nezavisni odbor koji će izabrati direktora federalne Uprave policije, i na kraju članovi Upravnog odbora FTV-a.

Stranke Trojke (SDP, NiP, NS) ponavljaju svoj stav da Milorad Dodik ne može biti sagovornik niti jednom političkom akteru koji drži do Ustava, zakona i poštivanja države Bosne i Hercegovine. Molim Vas, kako vidite funkcionisanje vlasti na državnom nivou, te pregovore o novoj državnoj koaliciji?

Do nove državne koalicije apsolutno neće doći iz razloga što svjedočimo da je jako partnerstvo između HDZ-a i SNSD-a. Trojka polako pristaje da bude saučesnik u svim njihovim koalicionim odnosima. To smo posvjedočili juče u određenim aktivnostima i odlukama koje su donešene na samoj sjednici Vijeća ministara BiH gdje je upravo učešćem u radu Vijeća ministara BiH od strane ministara Elemedina Konakovića i Sevlida Hurtića donešena odluka da se dug koji je entitet RS napravio prema slovenačkoj firmi Viaduct isplati iz dobiti Centralne banke BiH.

Stav SDA je od početka bio identičan. Nismo ga mijenjali. Javno smo iznijeli stav da sa rušiteljima ustavnog poretka ne treba i ne smije biti pregovora, niti bilo kakve koalicije. Svjedočimo da ta koalicija na državnom nivou koja je ustanovljena 2022. godine u kapacitetu SNSD, HDZ i Trojka i dalje nesmetano funkcioniše i radi.

Prije nekoliko dana ponudlili ste rješenje duga slovenskoj firmi Viaduct. "Obzirom da ovo nije dug države, da posljedice ne trebaju snositi državne institucije - trebaju donijeti odluku da UIO, prilikom raspodjele sredstava, ono što ide za RS preraspodijeli da dug prema Viaductu".  Međutim, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine izglasalo je jučer na sjednici prijedlog ministra finansija Srđana Amidžića (SNSD) da se iz dobiti Centralne banke BiH isplati 116 miliona KM za dug slovenačkoj firmi Viaduct. Za ovaj prijedlog glasali su ministri SND-a i HDZ-a. Vaš komenatar?

Jučerašnja odluka nije zakonita. Da bi se ta odluka realizirala, prije svega nju treba potvrditi državni Parlament i Predsjedništvo BiH. Kad kažem da nije zakonita, potkrepljujem činjenicom da se raspodjela dobiti iz Centralne banke BiH ne može direktno uplaćivati na račune entiteta, već se mora uplatiti u državni budžet i tek onda se odlučiti kako i na koji način će se ta dobit raspodijeliti.

Zahtjevi prema novcu Centralne banke BiH su zahtijevi koji su dugogodišnji od strane SNSD-a i RS-a. Jučer smo svjedočili da je upravo takva jedna odluka donešena opet da bi se pogodovalo SNSD-u i njihovim zahtijevima. S druge strane, prijedlog koji sam ja iznijela i iza koga i dalje stojim jeste da moramo postupati u skladu sa zakonom. Možemo donijeti jedino odluku, a to je ova koja je predložena da se prije transferiranja sredstava iz jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) prilikom raspodjele dio koji pripada entitetu RS ne trasira njima već se trasira na izmirenju duga koji nije dug države BiH, već dug entiteta koji je nastao na osnovu arbitražne presude i to presude iz 2017. godine priznala tadašnja premijerka RS-a gospođa Cvijanović.

RS je priznao taj dug, ali ga sada ne želi platiti, odnosno želi da to uradi država BiH. To sigurno ne bi bio sporadičan slučaj. Nakon ovoga, u medije je izašla informacija da ovakvih arbitražnih presuda i slučajeva ima dosta. Kada se govori o nekim finansijskim sredstvima to je oko milijardu konvertibilnih maraka što bi u potpunosti paraliziralo BiH. Da li to namjera da se učini, ne znam. Ali dozvolite mi da imam i tu vrstu bojazni.

Ministar Konaković reče da će država ovaj novac regresnom tužbom naplatiti od bh. entiteta RS. “To ne može sad, ali za godinu i po ili dvije, taj novac će biti na računu države BiH, ali na štetu bh. entiteta RS”.  Hoće li ovaj novac državi BiH biti vraćen?

Ovakvo predviđanje Konakovića je na bazi špekulacija i pretpostavki. Dakle, zašto da se država regresira od RS-a. Entitet RS treba da plati ono što je dug koji je učinio, a ne da država pokriva nečiji nerad i nemar.

Sa 42 sa "za", 15 protiv i bez suzdržanih, Zoran Krešić, Adnan Huskić, Daniela Gogić i Medina Mujić su izabrani za članove Upravnog odbora FTV-a. Šta nam možete reći o ovome?

Glasanje je prošlo očekivano. I sama sjednica Doma naroda je zakazana nakon održanog sastanka u Mostaru čelnika HDZ-a sa čelnicima Trojke gdje su u potpunosti dogovoreni red narednih koraka kako bi se završila jučerašnja sjednica kako su se oni dogovorili. A to je da se dogovorom izaberu sudije Ustavnog suda, da se dogovorom izabere nezavisni odbor koji će u konačnici birati i direktora federalne Uprave policije, i na kraju članovi Upravnog odbora FTV-a.

Ono što je prethodilo jeste da je cjelokupan postupak koji je urađen od strane Komisije za izbor i imenovanje i Radne grupe (koja je imenovana od strane Komisije za izbor i imenovanje) u potpunosti u suprotnosti sa važećim poslovnikom o radu i Predstavničkog i Doma naroda Federalnog parlamenta gdje je pet ljudi sebi dalo za pravo izlazeći iz okvira poslovnika da se predloži i sastav nezavisnog odbora i sastav Upravnog odbora Federalne televizije. Dodatno kod Upravnog odbora FTV-a je prekršen zakon o Javnom servisu RTV Federacije BiH, što znači da je cjelokupan postupak izašao iz zakonskih okvira.

U javnosti je prisutna polemika da je sporan Krešić nakon što je objavljen njegov govor u kojem veliča samoproglašenu Herceg-Bosnu i priziva rušenje Federacije…

Posebno je interesantno istaći je da se tokom rasprave oko članova Upravnog odbora najviše spominjalo ime jednog od članova čije su izjave bile u suprotnosti sa dejtonskim principima BiH, sa interesima Federacije BiH od kojih se dotični kandidat apsolutno nikada nije ogradio. Jučer sam također problematizirala i kompetencije i ostalih kandidata, da li su odabrani kandidati politički neovisni, da li razumiju misiju javnog emitiranja, kao i da li će ovakvi kandidati kojima je dato povjerenje raditi u interesu javnosti svih građana, a ne poželjinih politika koje su ih izabrali. Postupak izbora Upravnog odbora Federalne televizije je nezakonit i politički podoban.

S. Gojak