Gazi Husrev-begova biblioteka, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH i Orijentalni institut u Sarajevu pripremili su, na Svjetski dan knjige i autorskih prava, izložbu "Knjiga pod opsadom".

Tom izložbom ističe se knjiga kao simbol kulture, znanja, nauke jer se u njoj čuva generalno ili opće pamćenje čovječanstva.

Izložba "Knjiga pod opsadom" donosi ne samo priču o tragediji nego i priču o hrabrosti, opstanku i ponovnom rođenju bibliotečkih fondova koji su preživjeli strašnu opsadu Sarajeva. Kroz arhivsku građu, fotografije, mikrofilmove i lična svjedočanstva istražuje se borbu za očuvanje kulturnog identiteta u najtežim ratnim uvjetima.

Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Dženan Handžić kaže da ta biblioteka, kao polumilenijski čuvar našeg pisanog i kulturno-historijskog naslijeđa priređuje posebnim prilikama tematske izložbe, poput ove koja govori o knjizi u opkoljenom gradu.

- Tokom opsade Sarajeva stradali su ljudi, imovina, no stradale su i knjige, ali su preživjele, kao i ljudi. Današnja izložba je naša pohvala životu, ustrajnosti, ljubavi prema znanju, umjetnosti i nauci koja nas je i danas okupila - kazao je novinarima.
Viši konzervator u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, jedna od autorica izložbe Madžida Smajkić kaže da su na toj izložbi predstavljeni svi fondovi Gazi Husrev-begove biblioteke rukopisni, arhivski, štampane knjige, muzejski predmeti i fototeka - u saradnji sa Orijentalnim institutom i Nacionalnom i univerzitetskom bibliotekom BiH.

- Izložba počinje dokumentom koji predstavlja popis džamija koje su izgorjele 1697., za vrijeme paljevine Eugena Savojskog. U džamijama su tad čuvane knjige i prepisivane, smatramo ih prvim bibliotekama - kazala je.

Biblioteke bile legitimni cilj agresorske vojske

Izložba se nastavlja građom iz perioda uništavanja i granatiranja Sarajeva, za vrijeme Drugog svjetskog rata i popratnom dokumentacijom koja potvrđuje da je tadašnji direktor Mehmet Handžić tražio sanduke za spas rukopisa od bombardovanja Sarajeva.

- Nadalje je građa iz perioda stradanja 1992-1995. A izložba završava sa četiri panela, na kojima je predstavljena obnova, revitalizacija, spašavanje knjiga, mikrofilmovanje, saradnja sa institutom iz Malezije i Tunelom spasa gdje su u ratu, u tim teškim ratnim uvjetima, '94. aparati za mikrofilmovanje rukopisa došli kroz tunel spasa kao donacija iz Malezije. I tako su spašeni rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke - naglasila je.

Viša naučna saradnica na Orijentalnom institutu Univerziteta u Sarajevu i jedna od autorica te izložbe Dželila Babović kaže da je u fokusu izložbe "Knjiga pod opsadom" period agresije na Bosnu i Hercegovinu, od 1992. do 1995. godine, "kad su knjige, baš kao i ljudi, bile pod opsadom i bile na meti neprijateljskog oružja".

- Biblioteke, instituti, arhivi, muzeji predstavljali su nažalost legitimni vojni cilj za agresorsku vojsku. Ne da bi se uništile zgrade, u kojima su se nalazili, već da bi se uništilo znanje, sjećanje, identitet, kultura Bosne i Hercegovine. Nasreću, s druge strane njihovog oružja, našli su se ljudi, heroji, koji su bili spremni rizikovati i dati vlastiti život da bi spasili i sačuvali knjige, ljudi koji su pod svijećama i granatama pisali, čitali, prevodili, organizirali književne večeri i promocije, kojima je knjiga zapravo postala jedna vrsta otpora i borbe tom bezumlju u kojem su se našli. Ova izložba posvećena je upravo tom otporu, toj hrabrosti, a iznimnom poštovanju knjige kao naše svetinje koja je dio našeg identiteta i tradicije - naglasila je.

Kako je kazala, ta izložba je, ne samo sjećanje i evociranje uspomena na period odbrane i opsade, već se tako šalje poruka mladim budućim generacijama o značaju njihovog nasljeđa, o potrebi da se čuva i žrtvama koje su se podnijele da bi ono bilo sačuvano.

Autori izložbe "Knjiga pod opsadom" su Madžida Smajkić, Dželila Babović, Muamera Smajić, Mustafa Berhamović i Edin Lepenica. Postavljena je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci do 6. maja, navodi Fena.